danielskrba
Spol
Ženski
Ženski
Boja avatara
9A9A9A
9A9A9A
Banovan
Ne
Ne
Registrovan
22.08.2015.
22.08.2015.
Komentari
8
8
User Data
ID: 69160
ID: 69160
Komentari korisnika
danielskrba
prije 7 godina
meni su "pljačkaši" upali u stan i pokrali sve iz stana početkom 2008 godine da bi slučajno jedan od prijatelja išao na rođendan kod svog druga i u neka doba skontao i vidio moj laptop i mobitel kod tog prijatelja i pitao ga odakle mu ovo da bi lik izjavio tata mi poklonio za rođendan a to su bile moje stvari koje su nestale iz PU Novi Grad kada je policija pronašla ukradene stvari a nama su rekli da ništa nije nađeno
danielskrba
prije 7 godina
ja mislio da je ova debiluša umrla davno, Farbačica Zelenih Trotoara po Sarajevu to je sve što je ostavila iza sebe za vrijeme RENDŽERANJA po gradu.,, probudi se narode glupi
danielskrba
prije 8 godina
pa nisi podoban jarane nema prave boje dres
danielskrba
prije 8 godina
pa nisi podoban jarane nema prave boje dres
danielskrba
prije 8 godina
Mogli su da napisu sta je MNK, ŽRK i ŽOK, za ove 2 skracenice se valjda radi o zenskom rukometu i kosarci
mnk = malonogometni klub / ŽRK = ženski rukometni klub / ŽOK = ženski ODBOJKAŠKI klub
danielskrba
prije 8 godina
hebem vam mater svima u sda pocevsi od spomeutog po kome bi se park zvao pa sinu mu, ajnadzica, i sva smeca iz sda dokle vise hebem vam sve mrtvo i zivo da bog da hljeba ne imali jest
danielskrba
prije 9 godina
vlade, i drzave drugih zemalja NAMA POKLANJALI TRAMVAJE I AUTOBUSE a sada DRUGOVI BAKIRA I SEBIJE IZETBEGOVIC ce to da sve uniste dabi se prodali kao na aukciji isti da se vrati dug porez a ustvari da se njihov FAMILIJARNI prijatelj ČENGIĆ namiri jer će onda sve Centro da preuzme ,, BAKIRE, SABIJA, CENGIĆU, Ajnadžiću, KONAkoviću, Budnjo i ostali JEBEMO VAM svi mater usta vam se poseremo
mirza.bosnjak.94
prije 9 godina
Ma ne samo to,krivi su i za izlazak Velike Britanije iz EU,za Trumpa,za sankcije Dodiku i ovoliki snijeg u Sarajevu.
danielskrba
prije 10 godina
pa Imamovic je smece od covijeka al ono pravo on nikada nista nije podrzao kvalitetno sto se u Tuzli odrzavalo, desavalo i td. SMECE OD COVIJEKA
liberalism
prije 10 godina
Vama ni Tito nije valjo, pa nista ne cudi. Stoka
Asvaltina
prije 10 godina
Kulturno-povijesni značaj objekta „Stara općina“ u Tuzli je iznimno veliki. Navedeni objekt ulazi u sastav zaštitnog zoniranja „Gradska jezgra„ Tuzle. Ova spomenička cjelina do prije nekoliko desetljeća bila je prava prostorna galerija graditeljskih vrijednosti različitih stilova pozicioniranih na Austrougarskoj urbanističkoj matrici. Fenomen tonjenja i neke stihijske radnje osiromašile su ovaj kulturni fundus (Gimnazija, Kameni Sud, Pošta, i dr.).
Jedan od rijetkih objekata koji je opstao u izvornom pojavno-gabaritnom stanju je objekt „Stara općina“. Svojim vremenskim datiranjem i osebujnim i rijetkim primjerom graditeljskog stila kome pripada ima svojstvo raritetnog spomenika kulture umjetničkog pravca „Evropska moderna“ čiji je promicatelj i značajna ličnost Tuzle ing. Bogdan Đukić. Pored projekta Opčine ostvario je i više projekata javnih, stambenih i administrativnih objekata. Kao Praški student pripadao je skupini „modernista“ u arhitekturi. Taj novi stil nastao početkom 20. stoljeća karakterizira očišćenost pročelja, bez detalja, bez izražajnosti i sve je podvrgnuto funkcionalnosti na bazi „slobodnog tlocrta“ objekta. U komparativnom pogledu nedavno restaurirani hotel „Zagreb“ u Sarajevu koji pripada istom stilu je minijatura i i corpusni pauper u odnosu na tuzlansku općinu.
Urbanističko-prostorni kontekst Stare općine
U svim prethodnim, sada povijesnim plansko prostornim dokumentima ovaj objekt predstavljao je po značajnosti prostorni reper, kao što je to recimo neki sakralni objekt. Njegov kitnjasti susjed i vremenski nešto stariji pratilac „Barok“ uvijek je bio osuđivan na rušenje. Budući da je Barok restauriran, rušenje objekta „Stara općina“ je atentatorski i nasilni čin razbijanja estetsko- stilske sukladnosti i dezintegracija gradskog pejzaža.
Valorizacija administrativne dimenzije objekta.
Do sada evidentirani povijesni značaj objekta odnosi se samo na spomen ploču sjedišta NOO za Tuzlu i Tuzlansku oblast iz perioda „NOB i Revolucija 1941-1945“. Ogroman fundus administrativno-političkih dešavanja od značaja za Tuzlu i BiH koji su vezani za ovaj objekt nije nikada vrijednovan, a nakon toga kulturnog čina vjerojatno bi Tuzla imala osnove za jedan solidan miuzej.
Estetsko- stilska analiza objekta
Objekt Stare općine po svojim evidentiranim graditeljskim vrijednostima sigurno predstavlja jedinstven estetski fenomen modernističkog kreiranja između dva rata. Svojom pravilnom simetričnom voluminoznošću djeluje monumentalno i superiorno, šaljući sa svojih izbočenih galerijskih mansardi nijeme poruke tuzlanske prošlosti.
Naročitu atraktivnost objekta čini njegovo ulazno dvorazinsko rizaltno pročelje koje u dvostrukoj formi izbija iz zidne mase cijelom visinom objekta. Središnji rizalitni dio gdje je i portalni segment obogaćen bikolonadnim trijemom. Stupovi bogatih dimenzija naglašavaju značaj prilaza i ulaska u ovaj adminstrativno-upravni hram.
Zaključno razmatranje
S obzirom na izneseno značenje objekta i potrebu njegova očuvanja radi povijesne i identiteske slike grada, minimalni čin u tom pristupu bila bi zaštitna konzervacija cjelokupnog ili dijela objekta obavezno sa ulaznim pročeljem. Nakon osiguranja uslova konstruktivne sanacije objekt bi bio izvanredna i reprezentativna destinacija za multikulturalne i razne druge vidove alternativnih i profesionalnih djelatnosti iz umjetničke i duhovne nadgradnje.
Nakon čitave serije rušenje povijesnih graditeljskih vrijednosti Tuzle, možemo samo bespomoćno konstatovati – prekid sa prošlošću bit će potpun. Nestaće materijalni dokazi materijalnog kontinuiteta Tuzle. Autohtona graditeljska i prostorna matrica Tuzle više gotovo i ne postoji, a time i urbano-građanska fizionomija Tuzle.
Kao što reče današnji naslovnik (poznati angažirani BiH intelektualac) lista Avaz (22.08.2015.) na jednoj lokalnoj TV u Sarajevu prije par godina na pitanje novinarke o građanskom mentalitetu Tuzle, odgovorio je „Nekad bila“.