Usitnjeni posjedi i parcele dominiraju u našoj državi, a obzirom da organska proizvodnja traži više ljudkog rada u odnosu na konvencionalnu proizvodnju onda ona kao takva ima prednost .U BiH se godišnje ne zasijave oko 47% oraničnog zemljišta što je ogroman potencijal za novo zapošljavanje u agraru.Osim toga, organska proizvodnja može biti u funkciji održivog razvoja agrara u BiH kao i u funkciji održivog povrataka raseljenih.Da organska proizvodnja ne bi bila samo šansa neophodno je da država donese strateški dokument kojim će se stvoriti povoljan ambijent za razvoj ove proizvodnje i zaštite životne sredine, jer je ova proizvodnja i u funkciji ekologije.Bez tog dokumenta, bez zacrtanih ciljeva,bez propisanih mjera koje treba donijeti i provoditi organska poljoprivreda u BiH ostaće samo neiskorištena šansa.