Spremite se za Draculu: Stiže mini serija o najslavnijem vampiru
Your New Year is gonna suck but never fear... #Dracula, a three day reign of terror, starts 1st January on BBC One and BBC iPlayer. pic.twitter.com/SNuSUjQoEO
— BBC One (@BBCOne) December 3, 2019
Radnja serije započinje u Transilvaniji 1897. godine, gdje Dracula kuje planove o osvajanju londonskih vratova. U prvoj epizodi, koja nosi naziv "The Rules of the Beast" (Pravila zvijeri), advokat Jonathan Harker putuje u rumunsku regiju kako bi se susreo s neobičnim klijentom. Smrt putuje brzo, kako kaže jedan od promotivnih slogana serije, pa stiže u viktorijanski London te nam daje potpuno novi uvid u svijet vampira. Draculu, koji u Londonu dolazi do izvora svježe krvi, igra danski glumac Claes Bang. Raskošna produkcija otišla je korak dalje u načinu tehničke realizacije kako bi zlo učinila izuzeno privlačnim. Nakon emitiranja na BBC-u serija "Dracula" će biti dostupna na Netflixu.
Pripremite bijeli luk, krst i glogov kolac
Irski pisac Bram Stoker, autor najekraniziranijeg romana u historiji filma, u ranom je djetinjstvu bio prikovan za krevet usljed misteriozne bolesti koja mu je oduzimala energiju. Smatra da je svom liku Draculi dao sličnu karakteristiku, po kojoj cijeli dan provodi u postelji. U trenutku pisanja "Dracule" Stoker je bio i pod velikim dojmom priče o Jacku Trbosjeku pa je svom vampiru dodijelio misteriozni identitet koji niko ne može otkriti. Grof Vlad Tepeš, vlaškog viteškog reda Drakul iz današnje Rumunije, iz 15. vijeka, stvarna je historijska ličnost koju je Stoker kombinovao s impresijama o Trbosjeku i dodao mu romatičnu dimenziju zapleta. Tepeš je bio poznat po okrutnosti i nabijanju svojih žrtava na kolac. Nakon njegove smrti pričalo se tada da noću još uvijek hoda među živimai i proganja ih na najsvirepije načine, u nemogućnosti da umre.
Leptirica
Ali, pazite sada, legenda o vampirima uopće ne počinje romanom "Dracula" Brama Stokera, niti u Rumuniji, već s druge strane Dunava – u Srbiji. Prvi vampir o kojem govore historijske knjige nema veze s Transilvanijom već je ukopan na izolovanom groblju kraj sela Kisiljeva. U zaraslom dijelu groblja nalazi se desetak starih spomenika bez natpisa, a pod jednim od njih leži Petar Blagojević, za kojeg je 1725. zapisano da će ustati iz groba i loviti seljane. Austrijski vojni hirurg Johann Fluckinger je bio toliko očaran ovom pričom da je 1732. godine stigao u Srbiju, kako bi pronašao dokaze o postojanju vampira. U svom izvještaju je tada napisao kako je prisustvovao iskopavanju groba i zabijanju kolca u truplo osumnjičenog. Ovaj ritual se smatra početkom kreiranja oružja u borbi protiv vampira u vidu glogovog kolca, bijelog luka i krsta. Srbijansko mjesto Zarožje je poznato i po legendi o vampiru Savi Savanoviću, koji je poslužio kao motiv za čuveni horor "Leptirica" 1973. godine u režiji Đorđa Kadijevića. Lepitirica je stekla kultni status i zanimanje, jer je bila prvi srbijanski horor film, odnosno jedan od rijetkih primjera filmova fantastike u jugoslavenskoj kinematografiji.
Noć je stvorena za vampire, ili još bolje, za vampire i filmove.
Ekplozija vampirske jeze u Hollywoodu se dogodila 1931. godine prvom autoriziranom ekranizacijom Stokerovog romana, u kojoj je naslovnu ulogu igrao čuveni Bela Lugosi. "Dracula" je imao nekoliko nastavaka, a slavni Mađar se toliko saživio sa svojim likom da ga zapravo nikada nije htio ni napustiti, u filmskom smislu. Pored Bele Lugosija, titula najboljeg Dracule bi mogla pripasti i Chrestopheru Leeju, koji je igrao u uznemirujućem Fisherovom filmu 1958. Lee je igrao Drakulu čak devet puta, više nego li bilo koji drugi glumac. Ako ste ga zapamtili kao vampira, sjećate se i da u svojim filmovima nije govorio, već je uglavnom samo grizao.
Da njemački vampiri prednjače po ružnoći i neuglađenosti pobrinuli su se Murnau i Werner Herzog u svojim verzijama o "Nosferatuu, fantomu noći". S druge strane, devedesete će nam podariti nekoliko zanimljivih filmova o vampirima, koji se drže iste premise o žeđi za krvlju, dok međusobno uspijevaju ostati drugačiji. "Dracula" Francesa Forda Coppole iz 1992. godine govori o mladom odvjetniku koji kada posjeti dvorac zloglasnog grofa, pokrene niz užasa i bizarnih zavođenja žrtava, koje može zaustaviti samo profesor Van Helsing. U filmu "Intervju s vampirom" (1995.) nesretna priča dolazi iz perspektive besmrtnog bića u vidu ispovijesti novinaru, a nastala je po "Vampirskim hronikama" Anne Rice. Film ne nudi nikakvu katarzu, žrtve se nižu jedna za drugom, ali sve postaje puno podnošljivije u izvedbi Toma Cruisea, Brada Pitta, Antonia Banderasa i Christiana Slatera.
Film koji se dobro narugao vampirskom žanru je "From Dusk Till Dawn" (1996.), veliki hit Roberta Rodrigueza i scenariste Quentina Tarantina, o dva kriminalca koji sa svojim taocima stižu u noćni klub pun vampira. Ovaj naslov se smatra velikom kritikom holivudske industrije, a ostao je upamćen po mlakim kritikama, ali i po plesu Salme Hayek sa zmijom, zbog kojeg su mu mnogi opraštali sve nedostatke. Veliki Marvelov box office uspjeh stići će ogrnut kožnim mantilom kao "Blade" (1998.), čiju je majku za vrijeme trudnoće ugrizao vampir. "Blade" je neobičani po činjenici da je vampir u ovom slučaju Afroamerikanac, jer ga je igrao Wesley Snipes.
Kao što je televizija s novim milenijem preuzela ulogu filmske industrije, tako je posudila i tematiku vampira. Seks više nije tabu, sada mladi ljudi žele gledati nasilje i rađa se fenomen krvi kao nove opsesije konzumenata pokretnih slika. "Twilight" (2008.) saga je napravljena po istoimenom romanu Stephenie Meyer, a kada je film pušten u kina 21. novembra 2008. godine, samo u prvom danu prikazivanja je zaradio 36 miliona dolara. Nešto starija publika uživala je u vampirizmu na Jarmushov način, u naslovu "Only Lovers Left Alive" (2014.) , modernoj verziji o otuđenim vampirima koji krv konzumiraju i u vidu sladoleda na štapiću.
U današnjem svijetu sastojci ljudske krvi postaju sve manje hranjivi, usljed konzumiranja alkohola i brze hrane, pa su i vampiri postali frustrirani. "Abraham Lincoln: Vampire Hunter” (2012.) je projekt u kojem vizionarski reditelji Tim Burton i Timur Bekmambetov zamišljaju tajni život omiljenog američkog predsjednika Abrahama Lincolna kao najvećeg lovca na vampire u istoriji. Timur Bekmambetov je, inače, još od 2004. godine oproban u vampirskom žanru i tvorac je jednog od najvećih ruskih hitova, filma "Night Watch" (2004.), u kojem se pozabavio vampirima moderne Moskve.
