Izbori u Mostaru ponovo aktuelna tema: Koji je tu interes SDA i HDZ-a
I ponovo je došlo to vrijeme, ponovo gradske i kantonalne organizacije političkih stranaka se oglašavaju o njoj, ponekad se i neki lider upusti u obećanje da će se mostarski izbori održati naredne godine. Tih narednih godina je do ove naredne godine bilo bar šest ili sedam, a izbori se još nisu održali i vlast koji predvodi Ljubo Bešlić svoj mršavi legitimitet vuče iz lokalnih izbora 2008. godine.
Koliko je daleko ta izborima 2008. godina najbolje govori činjenica da je tog oktobra u Zenici za gradonačelnik uvjerljivo tukao sad već rahmetlija Husein Smajlović sa skoro 80 posto glasova, a u Bihaću toliko puta hapšeni i suđeni Hamdija Lipovača sa samo nešto slabijim rezultatom od 75 posto.
Tako je prije dva dana iz gradske organizacije HDZ-a BiH otišlo saopćenje u kojem se tvrdi da održavanje izbora u Mostaru nije samo političko, nego i civilizacijsko pitanje. Iz najjače stranke bh. Hrvata tom prilikom podsjećaju da su 2018. godine održani pregovori parlamentarnih stranaka oko rješenja ovog problema, ali i pored toga što su usuglašeni modeli implementacije presude dogovora, a i izbora, nije bilo.
Iz suprotnog tabora, onog gradske organizacije SDA, došao je odgovor da je baš HDZ kriv što su ti pregovori propali jer nije sazvao sastanak kad je bio njihov red.
"Mostarska SDA je u više navrata izrazila spremnost za postizanje kompromisnog rješenja, ali nažalost takvi prijedlozi nisu naišli na plodno tlo, posebno kada je u pitanju HDZ BiH", kažu te navode kako je jedini prijedlog SDA bio i ostao da se promjena izbornih pravila usaglasi s izmjenom gradskog Statuta.
Iz SDA još napominju kako je jedna od rezoluciji 7. Kongresa i ona da se kroz Zakon o Gradu Mostaru riješi ovo pitanje te predlažu "ničim uslovljen nastavak političkih pregovora o Mostaru, uz uvažavanje prethodno usuglašenih principa, koji su prihvatljivi za sve i koji ne prejudiciraju druga rješenja".
Ipak, aktivista Marin Bago smatra kako je problem mostarskih izbora odavno u sferi spina i manipulacije.
"Teško je prihvatiti kako dvije vodeće stranke imaju teških političkih problema, a dijele sredstva iz gradskog budžeta na sedmičnom nivou. Nisam čuo za neki primjer u demokratskom svijetu sličan ovome. Osnovna načela politike su izgradnja infrastrukture i stvaranje pozitivnog društveno privrednog ambijenta. Dovoljno je prošetati Mostarom i vidjeti kako od toga nema ništa", smatra Bago.
Nastavlja kako politika u Mostaru ne postoji, nego se svela na podjelu sredstava iz budžeta.
"Svi problemi koji postoje godinama su plod loše političke analize, gdje se analizira isključivo što je ko rekao dok se ne prate finansijski tokovi. Bez njih se politika ne može i ne smije analizirati. Kad se analiziraju finansijski tokovi, onda je sve jasno. Vodeće stranke ne žele izbore jer im nije bilo nikad ljepše trošiti novac bez nadzora i kontrole", zaključio je.
Mostarci su posljednji put birali svoju lokalnu vlast u oktobru 2008. godine jer je Ustavni sud BiH u novembru 2010. godine zatražio djelimičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.
