Suprotno praksi
16

Je li Komšić zaobišao proceduru: Predsjedništvo nije donijelo zaključak o provjeri Tegeltije

A. D.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Iako na sjednici Predsjedništva BiH Zoran Tegeltija nije zvanično predložen za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, budući da o tome još nema političkog konsenzusa, iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića već su otišli zahtjevi nadležnim institucijama za njegovu provjeru.
Glasnogovornik SIPA-e Luka Miladinović potvrdio je za naš portal informaciju, koju smo prije nekoliko dana prvi objavili, o tome da je SIPA 19. augusta 2019. godine zaprimila Komšićev zahtjev za provjeru istinitosti informacija koje je na obrascu izjave Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine naveo Tegeltija.

Dodaje da SIPA-a ima rok od osam dana od zaprimanja zahtjeva za izvrši navedene provjere.

Druga institucija kojoj je odaslan isti zahtjev je Centralna izborna komisija (CIK) BiH i ona je danas obavijestila javnost da je ovaj posao već završila i da Tegeltija ispunjava uslove za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.

Zanimljivo je da je iz CIK-a saopćeno da je ovo urađeno po zahtjevu Predsjedništva BiH. No, Klix.ba pouzdano saznaje da u vezi s ovim zahtjevom nije bilo zajedničkog zaključka sva tri člana Predsjedništva, što implicira da je i ovaj zahtjev proistekao iz kabineta predsjedavajućeg Komšića.

Komšića smo upitali da li o ovome postoji zajednički zaključak Predsjedništva, no on nije odgovorio na naše pitanje.

Inače, dva navedena zahtjeva za provjeru mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, koja su nadležnim institucijama upućena samo iz jednog kabineta, predstavljaju presedan u odnosu na dosadašnju praksu, budući da su o ovome ranije sva tri člana Predsjedništva BiH zauzimala stav.

Sve ovo ne bi bilo toliko sporno da javnost 20. augusta, dakle nakon što su zahtjevi za provjeru Tegeltije već upućeni nadležnim institucijama, nije svjedočila zajedničkoj odluci sva tri člana Predsjedništva BiH, Komšića, Milorada Dodika i Šefika Džaferovića, da otkažu obje sjednice Predsjedništva zakazane za taj dan.

Jednu na kojoj su trebali po Komšićevom zahtjevu odlučiti o slanju Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO i drugu na kojoj su po Dodikovom zahtjevu trebali imenovati Tegeltiju.

Komšić je nakon toga javnosti objasnio da on i Džaferović nisu htjeli dozvoliti da preglasavanjem Dodika na prvoj sjednici dovedu do povlačenja vitalnog nacionalnog interesa i obaranja ove odluke u NSRS-u. Isto tako, nisu htjeli ni da izbace iz igre Tegeltiju kao kandidata.

No, upravo na jednoj od ovih sjednica trebalo se zapravo tek raspravljati i o tome da se nadležnim institucijama upute zahtjevi za provjeru Tegeltije.

Treba, s tim u vezi, naglasiti i da prema Poslovniku Predsjedništva BiH i Zakonu o Vijeću ministara BiH, Predsjedništvo (kao kolektivni organ) šalje zahtjev za provjeru kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pa se stoga postavlja i pitanje da li se ovdje radi o validnom, odnosno ispravnom proceduralnom potezu.

Ovdje se također postavlja pitanje zašto su se trošili resursi, a da se uopće ne zna da li će Tegeltija biti izabran za kandidata te zašto se na ovaj korak nije odlučio Dodik koji je bio predsjedavajući tokom prvih osam mjeseci mandata Predsjedništva BiH.

Također, potrebno je spomenuti i da Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH pri Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH još nije formirana zbog nedostatka političkog dogovora o tome ko će biti u rukovodstvu.