Koliko bi svaki kanton trebao izdvojiti novca kao pomoć Krajini zbog tereta migrantske krize
Zakon o pripadnosti javnih prihoda (direktni i indirektni porezi, naknade, takse, donacije i drugi prihodi) definiše koliko novca od prikupljenih nameta pripada entitetu FBiH, koliko kantonima, Direkciji za ceste te jedinicama lokalne samouprave.
Za funkcije finansiranja FBiH od prikupljenih javnih prihoda izdvaja se 36,2 posto, najviše ide za finansiranje funkcija kantona i to 51,48 posto, za lokalni nivo ide 8,42 posto i Direkciji za ceste 3,9 posto.
Posebna je tema određivanje koeficijenata i koliko kojem kantonu pripada. Međutim, prijedlog koji će sutra biti pred 98 zastupnika u Parlamentu FBiH odnosi se na izglasavanje izmjena postojećeg zakona, kako bi se pomoglo Bihaću i Velikoj Kladuši zbog tereta migrantske krize koji nose.
Suština prijedloga je da se saniraju ekonomske štete uzrokovane migrantskom krizom. Tako Abdić predlaže da se izmijeni član 6. i da se ubaci stavka f (saniranje ekonomske štete uzrokovane migrantskom krizom u Gradu Bihaću za 0,20 i Općini Velika Kladuša 0,03 KM).
Navedena sredstva bi se obezbijedila solidarnom raspodjelom finansiranja funkcija kantona. Prema izračunu na godišnjem nivou kao pomoć Bihaću najviše bi izdvajao Kanton Sarajevo i to 137.648 KM, a najmanje Bosansko-podrinjski - 7.693 KM. Ukupno bi kantoni godišnje za Bihać trebali izdvojiti 456.000 KM.
Tome treba dodati i 0,03 KM za Veliku Kladušu, tako da biukupan iznos sredstava ostalih kantona za Bihać i Veliku Kladušu iznosio oko pola miliona KM.
U svojoj inicjativi Abdić ističe da je migrantska kriza, između ostalog u velikoj mjeri utjecala na smanjenje investicija, što se odražava na ukupan budžet grada.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
