Johannes Hahn za Klix.ba: EU je spremna nametnuti restrikcije osobama koje podrivaju BiH
Evropska komisija danas je objavila Paket proširenja koji sadrži izvještaje za države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje. Šta možemo očekivati? Kakvi su koraci pred nama?
Danas je Evropska komisija usvojila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ovo je historijska prekretnica koja otvara novo poglavlje u odnosima između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Mišljenje potvrđuje da Bosna i Hercegovina, kada za to bude spremna, ima jasnu perspektivu pristupanja EU. Potvrđuje i da je Komisija posvećena pružanju smjernica i podrške zemlji u provođenju neophodnih reformi.
Mišljenje jasno navodi šta je potrebno da BiH uradi kako bi se pripremila za članstvo u EU, a sadrži i sveobuhvatnu mapu puta za fazne reforme. U njemu se navodi 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti da bi se izdala preporuka za otvaranje pregovora o pristupanju. Ključni prioriteti dotiču se temeljnih pitanja procesa pridruživanja EU, uključujući garancije provedbe izbora u skladu s demokratskim standardima, da pravosuđe osigurava pravdu za sve građane, da se poštuju ljudska prava te da je javna uprava efikasna i depolitizirana. U tom smislu su potrebne suštinske reforme, uključujući i ustavni nivo, ako bude potrebno. Mišljenje donosi čvrstu osnovu za diskusije među državama članicama EU u okviru Vijeća EU, a koje će uskoro donijeti odluku o narednim koracima ove zemlje na evropskom putu.
Analitički izvještaj koji prati mišljenje također, prvi put, daje pregled stanja u Bosni i Hercegovini u odnosu na sve evropske standarde. Izvještaj utvrđuje sva područja u kojima Bosna i Hercegovina treba usvojiti konkretne reforme kako bi svi građani Bosne i Hercegovine vidjeli konkretna poboljšanja životnih uslova po pitanjima u rasponu od zaštite okoliša do prava potrošača ili sigurnosti hrane. Mišljenje šalje jasnu poruku: ako vlasti u BiH provedu sve ključne reforme, EU će sa svoje strane poduzeti naredne korake u procesu pridruživanja.
Izvršna vlast na nivou države BiH još uvijek nije konstituisana zbog evidentnih neslaganja političara o NATO integraciji zemlje. Ne postoje nikakve naznake ni da bi se mogla formirati Vlada Federacije BiH zbog neslaganja o izmjenama izbornog zakonodavstva. Koliko ovo predstavlja otežavajući faktor za evropski put BiH?
Zemlja koja nema formirane vlasti nije u poziciji da napreduje na evropskom putu. Bosna i Hercegovina treba što prije formirati nove vlasti na državnom nivou i u Federaciji BiH kako bi se ponovo pokrenule reforme potrebne za evropske integracije.
Tokom moje posljednje posjete Sarajevu naglasio sam svim političkim liderima da ne bi trebalo biti uslova koji prethode formiranju vlasti. Također sam dao preporuku vijeću da provede raspravu o mišljenju i narednim koracima tek nakon što se formiraju vlasti u Bosni i Hercegovini, u skladu s rezultatima posljednjih izbora.
I pored neosporne važnosti brojnih pitanja, od NATO-a do reforme Izbornog zakona, evropske integracije su ključne i svim političkim akterima bi trebale biti apsolutni prioritet. Bosna i Hercegovina ne smije više gubiti dragocjeno vrijeme, na štetu svojih građana.
Možemo li očekivati promjenu politike Evropske unije prema Bosni i Hercegovini nakon izbora novog saziva Evropskog parlamenta? Ostaju li pred BiH isti zahtjevi kada je riječ o reformama i kako biste generalno ocijenili ono što je do sada urađeno na polju socioekonomskih reformi?
Mjerila za pristupanje EU su uvijek ista, kao što je to jasno sadržano u ugovorima i zaključcima vijeća. Nemam sumnje da će novi saziv Evropskog parlamenta i Komisije nastaviti raditi na proširenju EU, što je i politika u interesu zemlje, regiona i EU. Države članice su prošle godine na samitu u Sofiji ponovo potvrdile svoje opredjeljenje za pridruživanje Zapadnog Balkana u EU, u trenutku kada Zapadni Balkan bude za to spreman. U mišljenju se prvi put utvrđuju uslovi koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi započela pristupne pregovore.
Bosna i Hercegovina je poduzela ambiciozne mjere u okviru Reformske agende za period 2015.-2018. godine i te mjere su dale doprinos unapređenju u oblasti ekonomije, uključujući uravnotežene javne finansije i stabilan ekonomski rast.
Međutim, mnogi građani tek treba da osjete navedena poboljšanja u svakodnevnom životu. Potrebno je da nove vlasti, nakon uspostavljanja na svim nivoima, usaglase i donesu novi set socioekonomskih reformi, usmjerenih na, između ostalog, otvaranje novih radnih mjesta i bolju zdravstvenu zaštitu. Samo sa takvim opipljivim rezultatima talentirani mladi iz BiH mogu graditi budućnost u svojoj zemlji, gdje žele ostati da žive.
Sve su češći pozivi političara, ali i analitičara da Evropska unija po uzoru na SAD započne proces sankcionisanja bh. političara (poput Milorada Dodika) koji opstruiraju evropski put BiH i Dejtonski mirovni sporazum. Kako vi gledate na ove pozive?
EU je uvijek snažno osuđivala retoriku podjela i bilo kakvo osporavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Isto tako, EU je spremna nametnuti restrikcije osobama čije aktivnosti ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju ili podrivaju Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum. Vijeće EU do sada nije smatralo da je potrebno koristiti takav instrument.
Svi politički lideri u zemlji su saglasni da su evropske integracije njihov cilj. Sada želimo da ih vidimo da sa riječi prelaze na djela i provode reforme, u korist svih građana Bosne i Hercegovine koji zaslužuju bolje u svom svakodnevnom životu.
U Strategiji za Zapadni Balkan iz 2018. godine, koju smo objavili prije godinu dana, Komisija je jasno stavila do znanja da su daljnji napori u pravcu pomirenja ključni za učvršćivanje mira i osiguravanje trajne stabilnosti u regionu. Sve zemlje u regionu i njihovi politički lideri moraju se nedvosmisleno obavezati, i riječju i djelom, na prevazilaženje naslijeđa prošlosti, ostvarivanje pomirenja i rješavanje otvorenih pitanja mnogo prije njihovog pristupanja EU, a što je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu.
