Trgovinski deficit
667

Zašto BiH uvozi ogromne količine hljeba i peciva koje i sama može proizvoditi

Dž. L.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Na listi brojnih proizvoda koje Bosna i Hercegovina uvozi, iako ih i sama proizvodi, i prošlu godinu našli su se hljeb, peciva i drugi pekarski proizvodi. Koja je razlika između uvoznih i domaćih pekarskih proizvoda, pitali smo naše proizvođače.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša zemlja uvezla je 209,8 miliona KM proizvoda na bazi žitarica i brašna za 11 mjeseci prošle godine. Za isti period izvezli smo 61,1 milion KM ovih proizvoda.

Iako bilježimo pad uvoza pekarskih proizvoda u odnosu na 2018. godinu, BiH i dalje tone u vanjskotrgovinski deficit.

Najviše hljeba i peciva BiH uvozi iz zemalja regije, Turske, Italije, ali i Austrije i Poljske. Na vrhu liste uvoznika pekarskih proizvoda u BiH već godinama je Srbija iz koje smo 2019. godine uvezli 76,8 miliona KM pekarskih proizvoda.

U odnosu na godine ranije, kada je BiH također uvozila velike količine hljeba i peciva, uvoz se povećao za više od 50 miliona KM. Naprimjer, u 2011. uvezli smo 161,6 miliona KM pekarskih proizvoda.

Kakve vrste hljeba BiH uvozi i proizvodi li se isti takav hljeb u BiH, otkrivaju nam iz Klasa, vodećeg bosanskohercegovačkog proizvođača u mlinsko-pekarskoj djelatnosti.

"Mlinsko-pekarska industrija u Bosni i Hercegovini suočava se s problemima s kojima se suočavaju svi domaći proizvođači, nevezano za industriju. Pošto poslujemo na principima tržišne ekonomije, sasvim je prirodno da krajnji potrošači donose odluku kako će potrošiti svoj novac. Ipak, mi nastojimo svojim proizvodnim asortimanom i kapacitetima zadovoljiti potrebe stanovništva za hljebom i generalno pekarskim proizvodima", govore nam iz Klasa u kojem se proizvodi više od 20 vrsta hljeba uz dnevnu proizvodnju veću od 25.000 komada.

Kod izbora uvoznih hljebova, naglašavaju iz Klasa, najčešće nije riječ o cjenovnoj konkurentnosti, već percepciji vrijednosti domaćeg proizvoda u odnosu na uvozne brendove u očima krajnjih potrošača.

"Domaći proizvođači trebaju mnogo više učiniti na podizanju svijesti krajnjih potrošača o nivou kvaliteta i vrijednosti domaćih brendova i proizvoda i ostvariti emocionalnu vezu s krajnjim potrošačima. Brendovi se vole ne samo zato što su kvalitetni, već i zato što imaju posebno značenje potrošačima", kažu iz Klasa.

Ono što je najvažnije, sve što se uvozi u BiH, bosanskohercegovačka mlinsko-pekarska industrija može proizvoditi, jasno naglašavaju iz Klasa. Kako dodaju, potrošači moraju voljeti brend zato što je sastavni dio njihovog života.

Zajedno s Klasom i drugi proizvođači u našoj zemlji na tržište plasiraju hljebove produženog roka trajanja uz korištenje savremenih tehnoloških rješenja. Upravo takve vrste uvoznog hljeba pune police naših marketa.