"To konkretno znači da poslovna zajednica ima uvjete dugoročnijeg planiranja poslovnih aktivnosti, a da režim trgovine ne varira od zemlje do zemlje kao što je bio slučaj s 32 bilateralna ugovora“, izjavio je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Sabrija Šerifović.
Povezivanje regiona daje šansu samom regionu da se konsolidira iznutra, ali i da ima znatno povoljniju poziciju prema drugima. Okrupnjeno tržište daleko je privlačnije stranim, ali i domaćim ulagačima od malih, segmentiranih tržišta.
Osim toga, geografski položaj BiH u regionu je vrlo specifičan pa bi ostanak izvan novostvorene zone slobodne trgovine bilo svjesno dovođenje privrede u "pat-poziciju" iz koje teško da postoji izlaz.
Prednosti ekonomske saradnje sa zemljama CEFTA Sporazuma poznate su odranije, posebno tzv. dijagonalna kumulacija, međutim, analitičari ocjenjuju da se ta mogućnost ne može iskoristiti ni približno dok se ne potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
"Mogu se dobrim dijelom složiti s tom konstatacijom. Naime, pravila o porijeklu robe u okviru CEFTA Sporazuma predviđaju koncept dijagonalne kumulacije porijekla. Imajući u vidu činjenicu da se u BiH u najvećem broju slučajeva radi o niskom i/ili nedovoljnom stepenu obrade, to je bilo jako teško steći BiH porijeklo za mnoge proizvode, a time i nemoguće koristiti povlaštenu ili nultu carinsku stopu“, prokomentirao je Šerifović.
Iz bh. perspektive u CEFTA-i je sada moguće "kumulirati" porijeklo korištenjem materijala iz zemalja potpisnica. Kada BiH potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU i on se počne primjenjivati u "kumulaciji" porijekla će se moći koristiti i materijali porijeklom iz zemalja EU. Znajući strukturu bh. privrede, napomenuo je Šerifović, neosporno je da će koncept dijagonalne kumulacije tek tada dobiti na svom punom značaju.
Problem bh. konkurentnosti je generalan problem uzimajući u obzir prije svega da carinska zaštita u BiH (prema carinskoj tarifi) i bez ugovora o slobodnoj trgovini, a sada CEFTA-e, ne predstavlja veliku barijeru za snažne industrije, posebno zemalja zapadne Evrope. U prilog tome govori i činjenica da više od 50 posto ukupnog bh. uvoza dolazi upravo iz zemalja Evropske unije koje prilikom uvoza u BiH plaćaju punu carinu.
"U javnosti su često prisutni zahtjevi za ukidanje uvoznih carina na uvoz repromaterijala. Međutim, vrlo često se dešava da je jedan proizvod za jedne repromaterijal, a za druge finalni proizvod. U tom smislu je nekada vrlo teško naći opšteprihvaćeno rješenje“, dodao je Šerifović.
Prema njegovim riječima, stoji i činjenica da domaća proizvodnja ne bi trebala biti ugroženija u okvirima CEFTA-e nego što je to bila u uvjetima bilateralnih sporazuma.
"To naprije zbog činjenice da se u CEFTA-i nije pregovaralo o carinskim koncesijama, već su one prenesene onakve kakve su ugovorene u bilateralnim ugovorima. Također, CEFTA bi sa svojim značajno poboljšanim odredbama, koje su se u primjeni bilateralnih ugovora pokazale kao nedovoljno precizne ili efikasne te nekim novim mehanizmima i područjima trebala doprinijeti većem i snažnijem prisustvu bh. proizvoda na tržištima potpisnica“, istakao je Šerifović.
Govoreći o aktivnostima koje Ministarstvo poduzima da bi se stvorilo povoljnije okruženje za poslovanje bh. privrede, Šerifović je izdvojio da je u pripremi zakon o akcizama, a Ministarstvo je dalo i Prijedlog zakona o carinskoj tarifi u kojem su reflektirani interesi privrede za oslobađanjem repromaterijala od uvoznih carina. U pripremi je i set mjera koje bi u kratkom i dužem roku trebale doprinijeti poboljšanju stanja u robnoj razmjeni i povećanju bh. izvoza.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
