Projekat pokrenut 2013.
6

Zašto je Italija odlučila da više ne bude na kineskom "Novom putu svile"

B. R.
Kineski predsjednik Xi Jinping i italijanski predsjednik Sergio Mattarella (Foto: EPA-EFE)
Kineski predsjednik Xi Jinping i italijanski predsjednik Sergio Mattarella (Foto: EPA-EFE)
Italija više nije na kineskom "Novom putu svile", tj. nije dio kineskog projekta čiji je zvanični naziv "Pojas i put", a koji je pokrenut 2013. godine.

To se desilo uprkos tome što je Italija bila prva G7 država i prva država Evropske unije koja je prije četiri godine pristala biti dio ovog projekta. Riječ je o velikom infrastrukturnom projektu koji je pokrenuo kineski predsjednik Xi Jinping.

Cilj je preko kopna i mora uspostaviti infrastrukturnu mrežu kojom će se kineska ekonomska moć proširiti preko Azije, Bliskog istoka, Afrike i Azije. Prema italijanskim izvorima na koje se Euronews poziva, nakon što se Italija pridružila "Pojasu i putu", ova država je imala tek nekoliko koristi, dok je Kina imala mnogo više koristi.

Poslije potpisivanja sporazuma, italijanski izvoz u Kinu je porastao sa 13 milijardi eura, koliko je iznosio 2019., na 16,4 milijarde eura, koliko je iznosio prošle godine. Rast izvoza početkom ove godine je uglavnom povezan s lijekom koji farmaceutska kompanija Pfizer proizvodi u Italiji. Međutim, kineski uvoz u Italiju je porastao sa 32 na 58 milijardi eura.

"Put svile nam nije bio koristan. Njemačka i Francuska su imale veći promet od nas. Već mnogo radimo s Kinom, postoji strateško partnerstvo. Ne postoji ništa negativno s Kinom. Nastavljamo raditi kao što smo uvijek do sada radili", izjavio je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.

Prema riječima bivšeg italijanskog premijera Giuseppea Contea, novi italijanski potez nije u korist zemlje.

"Ova odluka je opravdana isključivo ideološkim razlozima, donesena je da se umiru privredni subjekti koji nisu italijanski", konstatovao je Conte.

Memorandum o razumijevanju o saradnju u okviru "Pojasa i puta" potpisalo je između 145 i 149 država. Među njima je i 13 evropskih država, a to su Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Grčka, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija, prenosi Euronews.