|

U BiH se sadi i proizvodi sve manje žitarica, povrća, ali i voća

U BiH se sadi i proizvodi sve manje žitarica, povrća, ali i voća
30
M. N.
5.2.2020. u 08:56
50
komentara
30

dijeljenja
U BiH se sadi i proizvodi sve manje žitarica, povrća, ali i voća Foto: E. M./Klix.ba
Bh. poljoprivredna zemljišta su mnogo manje pokrivena žitaricama nego što je to bilo prethodnih godina, a sadilo se i dosta manje povrća i industrijskog bilja. Najveći pad zabilježen je u sadnji i proizvodnji duhana, a sve je manje i malina.
Prema podacima Agencije za statistiku, u prošloj godini je smanjenja površina zasađena žitaricama za 6,6 hektara u odnosu na 2018. godinu, odnosno na istom je nivou kao i 2009. godine, kao i sadnja industrijskog bilja.



Smanjena je sadnja pšenice za 4,6 ha i ječma za jedan hektar, dok je sadnja kukuruza za zrno vrlo malo porasla - 0,2 ha.

Kada je riječ o industrijskom bilju, površina zasađena duhanom je smanjena za 0,7 hektara i nikada nije bila manja u posljednjih 11 godina. Blago je porasla površina na kojoj se sadi soja, za 0,4 hektara.

Sadnja krmnog bilja je u porastu pa su tako polja lucerke porasla za 0,8 hektara, a djeteline za 1,1 hektar, ali su smanjeni zasadi krompira za jedan hektar.

Povećane su površine na kojima se sadi grah (0,3 ha) i grašak (0,4 ha), dok je sadnja bijelog i crvenog luka te paprike zadržana na istom nivou kao i 2018. godine. S druge strane, smanjena je sadnja kupusa, paradajza, krastavaca i mrkve.

Jagode su sađane na istoj površini kao i 2018. godine, dok je površina zasađena malinama smanjena za 0,6 hektara, a grožđem za 0,1 hektar. Ipak, više se sadilo stabala jabuke i kruške, dok je blago smanjen broj stabala šljive.



Gledano s aspekta proizvodnje, smanjena je proizvodnja žitarica i industrijskog bilja, dok je proizvodnja povrća blago povećana. Znatno je smanjena proizvodnja pšenice, ječma i kukuruza za zrno.

Proizvodnja duhana je značajno opala, u skladu sa sadnjom, i nikada nije bila manja u posljednjih 11 godina.

Od krmnog bilja porasla je proizvodnja lucerke i djeteline, ali je smanjena količina krompira.

Iako je smanjena površina na kojoj se sadi, proizvodnja kupusa je porasla tokom prošle godine. Povećana je i proizvodnja paprika, crvenog luka i graha, a smanjena je proizvodnja paradajza, krastavica, mrkve i bijelog luka. Proizvodnja graška je na istom nivou dvije godine zaredom, ali je u padu gledajući 2016. godinu kada je proizvedeno 3,2 hiljade tona.

Vremenske prilike tokom prošle godine pogodovale su povećanju proizvodnje jagoda, ali je značajno opala proizvodnja malina (za 7,8 hiljada tona). Rod jabuka nije bio toliki kao 2018. godine i u padu je za 14,2 hiljade tona, kruške za 3,5 hiljada tona, dok je najgora situacija s proizvodnjom šljive koje je proizvedeno za 76 hiljada tona manje.

Kako su naveli iz Agencije za statistiku BiH, podaci pokrivaju sve pravne osobe koje se nalaze u registru entitetskih statističkih zavoda, obrtnike i fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, do drastičnog pada proizvodnje i sadnje dovela je država koja ne brine dovoljno o poljoprivredi i poljoprivrednicima.

"Ne postoji adekvatan zakon o zaštiti domaće proizvodnje, ne koristimo mehanizam iz CEFTA-e koji omogućava da se zabrani uvoz na tri mjeseca ako mi proizvedemo višak, poticaji su nedovoljno visoki i neredovno se isplaćuju, nemamo plavi dizel, stopu PDV-a za poljoprivredu nisu smanjili itd. Poljoprivreda je svrstana na nivo firme koja proizvodi oružje. Sve to je dovelo do ovoga - drastičnog pada proizvodnje, a s druge strane imamo drastičan skok uvoza. Postali smo ovisnici o uvozu jer uvozimo 92 posto robe koju konzumiramo", rekao je Bićo.

Podsjetio je da je prije rata Republika BiH proizvodila 80 posto, a uvozila 20 posto i to onoga što nije uspijevalo na našem području.

"Šljivu su 'ubili' led i vremenske nepogode, ali i kašnjenje poticaja za proizvodnju. S druge strane, nemamo poticaja za izvoz, a naša dobra šljiva se izvozila ranije. Sada nismo konkurentni. Hrvatska koja je najbliža nama na godišnjem nivou izdvaja milijardu KM iz svog budžeta i ima na raspolaganju još toliko iz evropskih fondova. Kako da naš poljoprivrednik bude konkurentan kada se na nivou cijele države, na svim nivoima, 'nagura' svega 180 miliona KM", kazao je Bićo.

Zbog svega je tokom prethodnih godina veliki broj poljoprivrednika "digao ruke" od sadnje i ugasio proizvodnju, a dosta ih je i otišlo van granica BiH. Višegodišnji apeli na nadležne nisu urodili plodom. Poticaji za 2020. godinu jesu povećani u oba entiteta, ali bez sistemske posvećenosti ovoj oblasti BiH će sve više tonuti i postajati država ovisna o tuđoj proizvodnji sa sve većim brojem hektara neobrađene zemlje.
Prijavi grešku


Komentari (50)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...