Zapadni Balkan
64

Šta je Plan rasta koji je jučer usvojen, a o kojem je govorila Von der Leyen: Zajedničko regionalno tržište

N. V.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen se pred kraj svoje današnje izjave za medije u Sarajevu osvrnula i na usvojeni Plan rasta za zemlje Zapadnog Balkana. On podrazumijeva stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, ali vodi BiH bliže ka EU i omogućava nam fond od milijardu eura.
U Skoplju, Sjevernoj Makedoniji je jučer (22. januar), prilikom sastanka lidera Zapadnog Balkana sa evropskim i američkim predstavnicima, usvojena deklaracija o Planu rasta regije pod pokroviteljstvom Evropske unije. Planirano je da to bude provedeno do 2027. godine, a uključuje i zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu.

Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), koji koordinira predloženi i dogovoreni plan, poručila je da će plan biti proveden u dvije faze. Prvi proces se odnosi na pristupanje regiona jedinstvenom tržištu EU dok se drugi proces odnosi na započinjanje druge faze akcionog plana za zajedničko regionalno tržište koji uključuje modernizaciju vještina u regionu.

Ono na šta će fokus biti posebno usmjeren te će za to biti predviđena, samo za BiH, jedna milijarda eura od EU, jesu: jačanje ljudskog kapitala u oblastima kao što su obrazovanje, inovacije, digitalizacija, mobilnost, migracije, odlazak kvalifikovane radne snage, ekonomsko osnaživanje žena i zelena agenda.

Uslov za dobijanje tog novca je ispunjavanje određenih ekonomskih reformi, o čemu je govorila i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prilikom današnjeg sastanka sa bh. zvaničnicima u Sarajevu. Ona u izjavi za javnost nije precizirala o kakvim reformama je riječ, ali je kazala kako bi nakon njih trebalo uslijediti formiranje zajedničkog regionalnog tržišta koje bi u konačnici vodilo ka ulasku zemalja Zapadnog Balkana u EU.

"Tokom današnjeg dana smo intenzivno razgovarali na temu Plana rasta. To je ponuda EU za snažnije integrisanje BiH, već u ranim fazama, na zajedničko evropsko tržište. Za to su potrebne reforme ekonomske prirode koje bi osigurale dodatnu jednu milijardu eura od EU. Paralelno s tim, ukoliko zemlje Zapadnog Balkana razviju svoje regionalno zajedničko tržište, očekivani rast BDP-a je 10 posto. Ako razvijete regionalno zajedničko tržište i ostvarite pristup jedinstvenom evropskom tržištu, to samo po sebi je vrlo važan rezultat i svakako će donijeti korist svima, a posebno mladima koji će vidjeti perspektivu u ovoj zemlji", poručila je ona.

Poznavajući strahove u vidu Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, koji su na ovim prostorima postojali ranije i zbog kojih se zaziralo od zajedničkog regionalnog tržišta, Von der Leyen je danas istaknula i da na tom tržištu neće biti međusobnih komšijskih blokada.

"Autori Plana rasta su ga osmislili na način da nijedna zemlja Zapadnog Balkana ne može blokirati svoje susjede. Dakle, isključivo je na Vama da li ćete ići u pravcu snažnijeg integrisanja na jedinstveno tržište ili ne", ohrabrila je ona tom porukom zvaničnike.

Pomoćnik američkog državnog sekretara James O'Brien je jučer nakon potpisivanja sporazuma također istaknuo da nijedna zemlja neće imati mogućnost veta ukoliko prihvati ideju zajedničkog regionalnog tržišta. Dotaknuo se i dogovora da budu uspostavljene zelene trake na graničnim prijelazima čime bi se izbjeglo čekanje kamiona.

"U ovom programu niko ne može uložiti veto, svaka je zemlja odgovorna za vlastite reforme i rad sa susjedima. Sada će države koje prihvate ovu inicijativu korist vidjeti brže. Ovo su nevjerovatna dostignuća. Lideri su se usaglasili da naprave radnu grupu koja će raditi na dijelu plaćanja zelenih traka i ostalih ideja kako se budu razvijale", kazao je O'Brien.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pozdravio dogovor sa sastanka u Skoplju, kojem je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto prisustvovala online.

"Važno je da smo istakli želju da se formira zajedničko regionalno tržište što bi značilo da se poštuju kretanja kapitala, roba, ljudi i usluga jer će nam to podići strukturalne kapacitete", poručio je on.

Premijer Albanije Edi Rama poslao je poruku da zemljama Zapadnog Balkana građani moraju biti na prvom mjestu, a politika i historija na drugom.