Privredni grad Skenderija u naredne tri-četiri godine bi mogao promijeniti svoju namjenu
Međutim, zbog pandemije je i taj razvoj usporen, s obzirom na to da se najveći dio aktivnosti odnosi na organizaciju događaja kojima prisustvuje veliki broj ljudi, od sajmova do koncerata.
"Pandemija nas je mnogo pogodila, ali smo uz podršku Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo uspjeli održati stabilno poslovanje. Polako vraćamo dugove te u narednom mjesecu očekujemo da ćemo vratiti kompletan dug Poreznoj upravi, koji je 2016. iznosio više od million KM. Zahvaljujući podršci, ali i zbog brojnih aktivnosti koje smo imali, uspjeli smo povećati prihod", kazao je Kapo te dodao kako je Skenderija vratila stari sjaj u smislu prepoznatljivosti i posjećenosti sajmova, gdje se nalazi odmah iza beogradskog i zagrebačkog.
Osim dugova Poreznoj, kaže kako imaju i dugove prema dobavljačima, ali se i oni smanjuju. Uspjeli su to uraditi, dodaje, promjenom filozofije poslovanja, a povećali su i prihode za 100 posto.
"Privredni grad je 2016. godine bio popunjen 30-40 posto, a sada je ta popunjenost 70-80 posto. Da nije bilo pandemije, siguran sam da bi Privredni grad bio na 80-90 posto popunjenosti. Bolje rezultate postigli smo tako što smo radili projekte koji su nam donijeli nove prihode, prilagodili smo cijene. Poslovne prostore izdajemo i dalje za marku po kvadratnom metru za prva tri mjeseca, a nakon toga imamo tri zone od 5, 8 i 13 KM, u zavisnosti od toga u kojoj zoni se poslovni prostor nalazi, od djelatnosti koja se tu obavlja, a na sve to se naravno dodaju režijski troškovi. Imamo i pogodnosti za mlade do 30 godina koji otvaraju biznis i za njih je najam 3 KM po kvadratu", istakao je Kapo.
Privredni grad bio je najprepoznatljiviji tržni centar u Sarajevu, a taj sjaj, smatraju mnogi, bit će teško vratiti. Međutim, Kapo vjeruje da bi se stanje moglo drastično promijeniti te kaže kako postoje neki planovi za to.
"Imamo mi i sada mnogo kvalitetnih radnji koje građani posjećuju, a imamo i dosta kancelarija. Međutim, ono što nam nedostaje je veća posjeta ljudi, ali imamo neke ideje kako da to promijenimo. Privredni grad će sigurno u budućnosti promijeniti svoju namjenu. Ono što je dobro jeste da se nalazi u centru grada, ali činjenica jeste da se ne može nositi s velikim tržnim centrima, koji su potpuno drugačijeg koncepta od Skenderije. Ono što nam je u interesu jeste da kroz tu namjenu vratimo posjetioce u Privredni grad. Još uvijek se traže rješenja, a jedno od njih je bilo da se ovdje napravi centar za plaćanje komunalnih usluga. To bi sigurno olakšalo građanima da na jednom mjestu mogu platiti režije, a to bi značilo i Skenderiji i privrednim subjektima unutra, jer bi svi ti ljudi koji bi plaćali račune usput mogli tu popiti kafu ili obaviti kupovinu. To je bila jedna od ideja, ali još ne znamo hoće li biti realizovana ili ćemo naći neko drugo rješenje", istakao je Kapo.
Podsjetio je Kapo kako određeni zakupci imaju ugovore koji važe do 2025. i 2027. godine te kako na neki način usporavaju neke promjene, ali smatra kako se i to može riješiti. Vjeruje Kapo kako Privredni grad u naredne tri-četiri godine, uz dodatna ulaganja, može promijeniti svoju namjenu, da se može napraviti nešto novo što će privući veći broj posjetilaca.
Na povećanje prihoda Skenderije utjecala je i organizacija većeg broj sajmova u proteklom periodu. Dolaskom na funkciju direktora Kapo je, kaže, odlučio da razgovara s firmama iz različitih oblasti, koje inače učestvuju na sajmovima, i da čuje čime to nisu bili zadovoljni u proteklom periodu kada je riječ o organizaciji sjamova u Skenderiji. Time se vodio i kaže da je promjenom nekih stvari uspio da vrati i povjerenje izlagača, ali i posjetilaca te se pohvalio kako je 2019. godine organizovano oko 10 sajmova u Skenderiji. Iste godine obilježeno je i 50 godina Skenderije, zbog čega je održan rekordan broj programa u historiji Skenderije.
"Nabavljamo opremu za sajmove koju smo do sada iznajmljivali, koju ćemo u budućnosti moći postaviti kako u Skenderiji tako i na nekim drugim lokacijama. To sve radimo uz podršku Vlade KS, od novca namijenjenog za kapitalne projekte", kazao je.
Brojna su ulaganja u proteklim godinama bila u Centru Skenderija, a Kapo je izdvojio neka. Naime, prije pet godina obnovljen je plato A faze Skenderije, u dvorani D1 postavljen je novi epoksidni pod, što je poboljšalo uslove za održavanje sajmova.
"Dvorane D1 i D2 su uljepšane, sanirane, parketi su lakirani. U budućnosti razmišljamo da poboljšamo i stanje u svlačionicama kako bismo omogućili mladim sportistima što bolje uslove, jer Centar Skenderija se nalazi u centru grada i to je najbolja lokacija i ima najviše dvorana na jednom mjestu u kojima se može trenirati. Popunjenost sportskih dvorana u poslijepodnevnim satima je stopostotna, u jutarnjim postoji nekoliko termina, ali i to će uskoro biti popunjeno, kada krenu škole sporta", kazao je Kapo.
Međutim, iako je Skenderija sada stabilna, veliki problem s kojim se suočava je sigurno starost objekta, kao i imovinskopravni odnosi. Naime, Centar je star 52 godine, a u obnovu se proteklih godina vrlo malo ulagalo.
"Kada je riječ o ledenoj dvorani, urađen je projekt rekonstrukcije i sanacije, ali postoji problem što B faza Skenderije nije uopše na Centru Skenderija, već na Zavodu za izgradnju KS. Mi upravljamo objektima, a pokrenute su i procedure da se to prebaci na Skenderiju, jer mi tu ne možemo ništa raditi dok i u papirima taj dio ne bude na Skenderiji. Postoje i problemi trgovki na platou s kojima centar nema ništa. One su izgrađene 1990. godine kao privremeni objekat na tri godine, ali evo i nakon više od trideset godina, one su još uvijek tu", istakao je Kapo.
Prije pandemije, kako je kazao, projekcija je bila da je za sanaciju ledene dvorane potrebno oko pet miliona KM, bez PDV-a, kako bi se ona mogla staviti u funkciju. Kaže i kako postoji interes Vlade Kantona Sarajevo da se krene u tu proceduru i da Sarajevo dobije led tokom cijele godine.
Od novih programa koje su uveli kao već tradicionalne Kapo je istakao Zimsku čaroliju, događaj koji okuplja brojne građane Sarajeva, Bosne i Hercegovine, ali i zemalja regiona.
"Vidio sam koliko drugi evropski gradovi ulažu u tu prazničnu dekoraciju, pa sam želio da i Sarajevo ima nešto slično. Najbolja lokacija za to je svakako bila Skenderija, plato na kojem smo postavili ledenu plohu, čime smo imali najveće klizalište na otvorenom u BiH, a osim toga postavili smo i brojne ukrasne dekoracije. Možemo reći da imamo najljepše dekoracije, a ponosni smo i na to da smo mi vlasnici svih dekoracija koje ćemo svake godine samo unapređivati i poboljšavati. Te godine, kad smo počeli, Zimsku čaroliju posjetilo je više od 100.000 ljudi, a bilo je više od 25.000 klizača. Ni u godini pandemije nismo odustali te smo i u 2020. organizovali Zimsku čaroliju i posjeta je opet bila ogromna. Za ovu godinu smo pripremili i još veću Zimsku čaroliju, imat ćemo i veće klizalište nego što je bilo prethodne godine, a spremili smo i novu atrakciju – ledeni tobogan širine 5 i dužine 30 metara, s velikim šlaufima na kojima će se moći spuštati", najavio je Kapo te istakao kako Sarajevo može parirati evropskim metropolama po dekoracijama.
Najavio je Kapo i kako će za vrijeme održavanja Zimske čarolije u dvorani Mirza Delibašić biti održan i novogodišnji dječiji vašar s različitim igraonicama.
U narednih mjesec-dva planirano je da se održi javna rasprava gdje će biti predstavljeni strateški planovi za Skenderiju.
"U posljednja tri mjeseca jedna revizorska kuća je putem Vlade i USAID-a radila analizu Centra Skenderija, tako da očekujemo da izađu s prijedlozima na koji način da se iskoriste prostori koji sada nisu iskorišteni, tako da vjerujemo da ćemo dobiti neke nove ideje koje će obogatiti ovaj prostor", najavio je Kapo.
