Neophodno je prilagođavanje radnog zakonodavstva i obrazovnih programa realnom sektoru
Rasprava je bila fokusirana na pregled trenutnog stanja na tržištu rada u regiji Hercegovine kao i potreba poslodavaca u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, s osvrtom na obrazovni sistem i neophodnosti njegovog prilagođavanja potrebama realnog sektora, a prije svega potrebama investitora.
U prvom dijelu diskusije koju je moderirao potpredsjednik Privredne komore FBiH, Mirsad Jašarspahić, sudjelovali su Adis Fajić, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, zatim Antonija Zeljko, koordinatorica za posredovanje u Službi za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, Amira Omanović iz GIZ-a, Affan Čehajić, konsultant, Nedim Marić, direktor Hepoka Mostar i Daniela Marić, šefica pravnog odjela u SPARK-u naprednoj tehnološkoj platformi posvećenoj IT, biznisu i digitalnim profesionalcima, startupima, tvrtkama i projektima.
Oni su se osvrnuli na probleme koji trenutno postoje po pitanju raspoloživosti radne snage, s akcentom na nužnost uvođenja fleksibilnijih formi zapošljavanja naročito kod sezonskog zapošljavanja, neadekvatnost zakonodavnog okvira u ovoj oblasti, ali i na benefite koji se mogu postići pravnim uređenjem ove oblasti.
Amira Omanović iz GIZ-a govorila je o iskustvu Srbije koja je, uz pomoć te organizacije, kako bi suzbila sivu ekonomiju pojednostavila prijavljivanje sezonskih radnika u poljoprivredi.
Naglasila je kako su se zbog izrade softvera koji je postavljen u poreznu upravu i sadrži registar sezonskih radnika, riješili bespotrebne papirologije.
Tako poljoprivredni proizvođači pomoću interneta i mobilne aplikacije prijavljuju radnike čime oni dobivanju sigurnost jer im se uplaćuju penzijsko i zdravstveno osiguranje, a i osigurani su u slučaju nesreće na radu.
U poljoprivredi 70 do 80 posto radne snage su sezonski radnici, zbog toga je nužno promijeniti odnos prema sezonskom upošljavanju, ocijenio je direktor Hepoka Nedim Marić.
Po njegovom mišljenju, zbog nepovoljnog zakonodavstva u ovom segmentu, naročito u pogledu plaćanja visokih stopa doprinosa i kratkog roka angažiranja sezonskih radnika, bh. kompanije koje se bave proizvodnjom ne mogu biti konkurentne.
Zato je nužno, smatra on, u zakonodavstvo ugraditi posebne modalitete za upošljavanje radne snage u određenim sektorima.
U drugom dijelu diskusije koji je moderirala izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH, Sanja Miovčić, razgovarano je o obrazovnom sistemu u BiH, pripremama za rad i tržište rada te načinima na koji se obrazovni sustav može prilagoditi potrebama realnog sektora, gdje su spomenuti neki od vrlo uspješnih primjera edukacije postojeće i buduće radne snage.
Sudionici drugog dijela stručne diskusije su bili Emina Jusufbegović, stručna savjetnica za srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, Mario Mikulić, savjetnik ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona, Ivan Jurilj, direktor Ureda Vlade Zapadnohercegovačkog kantona za evropske integracije, Ana Sović, izvršna direktorica za operacije u IT kompaniji NSoft i Amira Omanović, predstavnica GIZ-a.
Na ovom panelu sudionici su raspravljali o načinima na koje ministarstva obrazovanja i druge relevantne institucije realiziraju županijske politike prilagođavanja obrazovnog sustava i školskih programa potrebama poslodavaca na području Hercegovine te na koji način doprinose smanjenju broja nezaposlenih.
Kao zaključak ovog skupa, predstavnici javnog sektora i relevantnih institucija spremno uvažavaju preporuke poslovne zajednice s ciljem što efikasnijeg prilagođavanja radno-pravnog zakonodavstva i obrazovnih programa potrebama realnog sektora s krajnjim ciljem smanjenja nezaposlenosti i sprječavanja odlaska mladih obrazovanih ljudi u inozemstvo, te zadovoljavanje potreba poslodavaca za kvalificiranom radnom snagom i rješavanje praktičnih problema poslodavaca kada su u pitanju radno-pravni odnosi.
Ista rasprava održana je prethodno u Sarajevu, a nakon Mostara uslijedit će još jedna u Banjoj Luci krajem listopada.
Cilj je ovih stručnih rasprava da se inicira javno-privatni dijalog i stvaranje bolje sinergije između relevantnih partnera, znanstvenih i obrazovnih institucija s poslovnim okruženjem i realnim sektorom, po pitanju tržište rada i radne snage kao ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje.