Privreda
61

Najviše se otvaraju kafići i trgovine, a tržištu nedostaje dobrih majstora

Piše: T. Č.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Kada odluče da pokrenu privatni biznis, većina građana otvori kafić, trgovinu, te kozmetički ili frizerski salon. Samo na teritoriji Banje Luke registrovano je blizu 1.000 kafića, dok je naprimjer 2007. ovaj grad imao 541 kafić.

Podaci pokazuju da iako kafići, trgovine, kozmetički i frizerski saloni prednjače po broju osnovanih svake godine, isto se tako najčešće i zatvaraju.

Jedno odobrenje za više djelatnosti

Prema podacima Poreske uprave RS, za prvih sedam mjeseci ove godine na području Republike Srpske registrovano je 920 poreskih obveznika pravnih osoba i 2.337 poreskih obveznika poduzetnika, dok je istovremeno odjavljeno ukupno 109 poreskih obveznika pravnih osoba i 728 poreskih obveznika poduzetnika.

Samo u Banjoj Luci je, zaključno s junom, registrovano 4.549 poduzetnika, a u istom periodu izdato je 380 odobrenja za rad, dok su 283 poduzetnika prestala raditi.

Prilikom registrovanja poduzetničkih radnji Banjalučani se najčešće odlučuju za otvaranje trgovinskih i ugostiteljskih objekata, pa samim tim njih najviše i zatvaraju.

"Poslovanje je olakšano novim zakonskim propisima pa poduzetnici sada mogu obavljati više djelatnosti, obuhvaćenih jednim odobrenjem za rad, pa je primijećeno da kombiniraju zanatske, trgovinske i uslužne djelatnosti", kažu u Administrativnoj službi Grada Banja Luka.

Komora: Nedostaju nam dobri majstori

Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko-poduzetničke komore RS, kaže da su samostalni poduzetnici, kao privredni subjekti, već godinama u veoma lošem položaju jer su neporezna davanja vrlo velika i neujednačena, što je i razlog sve češćeg gašenja mnogih zanatskih radnji.

"Oni koji se odluče baviti ovim poslom vrlo brzo uvide da nema zarade, zbog čega na kraju nemaju drugu opciju nego staviti ključ u bravu", kaže Bratić.

Razlog teškog položaja zanatstva i poduzetništva, dodaje Bratić, jeste i nelojalna konkurencija velikih lanaca koji guše male radnje, ali i deficit dobrih, školovanih majstora, pekara, poslastičara, obućara...

"Godinama od države tražimo da školuje zanatlije jer na tržištu rada postoji potreba za njima, pri tome ne mislim da ih trebaju školovati svakakve privatne škole, već državne jer nama trebaju dobri majstori, a ne samo oni sa diplomom, bez adekvatnog znanja", ističe Bratić.