Evropska unija izabrala 13 novih projekata za rijetke metale, među njima i iskopavanje litija u Srbiji

Objava slijedi nakon odluke Kine u aprilu da uvede ograničenja izvoza rijetkih zemnih minerala dok se ne dobiju nove dozvole, zbog čega diplomati, proizvođači automobila i druge kompanije iz Evrope i drugih zemalja bore se za osiguravanje sastanaka s dužnosnicima Pekinga i sprječavanje zatvaranja fabrika.

"Moramo smanjiti našu ovisnost o svim zemljama, posebno o nizu zemalja poput Kine. Zabrane izvoza povećavaju našu volju za diverzifikacijom", rekao je novinarima evropski komesar za industriju Stéphane Sejourne.

Kina kontroliše više od 90 posto globalnih kapaciteta za preradu magneta, koji se koriste u svemu, od vozila i borbenih aviona do kućanskih aparata. Također je glavni dobavljač mnogih ključnih ulaznih elemenata za obnovljivu energiju, posebno rijetkih zemnih minerala, baterija i solarnih panela, što je situacija koju Brisel želi promijeniti.

Popis EU-a dio je provedbe Zakona o kritičnim sirovinama dogovorenog 2023. godine, prema kojem blok ima za cilj iskopati 10 posto, preraditi 40 posto i reciklirati 25 posto svojih potreba do 2030. godine.

Deset novih projekata bit će usmjereno na materijale bitne za baterije električnih vozila i pohranu baterija, uključujući litij, kobalt, mangan i grafit. Dva projekta za rijetke zemlje nalaze se u Malaviju i Južnoj Africi.

Ostali projekti nalaze se u Velikoj Britaniji, Kanadi, Grenlandu, Kazahstanu, Madagaskaru, Norveškoj, Srbiji, Ukrajini, Zambiji, Brazilu i francuskom teritoriju Novoj Kaledoniji.

Britanski projekt namijenjen je vađenju volframa, a oni u Ukrajini i Grenlandu za grafit, dok projekt na Grenlandu vodi GreenRoc Strategic Materials. Volfram je ključan za odbrambenu industriju.

Grenland je ove godine bio tačka napetosti između Brisela i Washingtona nakon što je američki predsjednik Donald Trump više puta rekao da želi steći danski prekomorski teritorij.

Američki dužnosnici raspravljali su o planu uvlačenja Grenlanda u američku sferu utjecaja putem vrste sporazuma nazvanog COFA, koji Sjedinjene Američke Države koriste za održavanje bliskih veza s nekoliko pacifičkih otočnih država. Prema COFA-i, američka vlada nudi osnovne usluge, a zauzvrat američka vojska slobodno djeluje, dok je trgovina sa SAD-om uglavnom bez carina.

Srbijanski projekt, kojim upravlja veliki rudarski koncern Rio Tinto, mogao bi proizvesti 90 posto evropskih potreba za litijem. Međutim, projekt se gotovo raspao nakon što je vlada 2022. godine oduzela rudarskoj licenci. Srpski sud prošle je godine vratio prava Rio Tintu. Mnogi Srbi protive se projektu Jadar, rekavši da će njegov razvoj oštetiti okoliš.

"S procijenjenom proizvodnjom od 58.000 tona litijevog karbonata godišnje, Srbija ima potencijal postati ključni igrač u lancu opskrbe električnim vozilima", rekao je Rio Tinto u izjavi.

EU je procijenila da bi projektima bilo potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi eura da bi se pokrenuli. Primili bi koordiniranu finansijsku podršku i interes kupaca od Evropske komisije, država članica i zajmodavaca.

Novim popisom ukupan broj strateških projekata EU-a porastao je na 60. U martu je Komisija najavila 47 projekata unutar EU-a.