Savjetnik u uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH i jedan od članova radne grupe koja je radila na izradi Politike Tugomir Čuljak kaže za Fenu kako je uvjeren da će se odnos države BiH prema iseljeništvu sigurno promijeniti.
"Prepoznat je potencijal iseljeništva. Politika ako bude usvojena dat će prve rezultate vrlo brzo. Djelovat ćemo u iseljeništvu ne samo kroz udruženja, već i kroz lobiranje za našu ekonomiju. Naš ljudski potencijal je izvan BiH ogroman i to treba iskoristiti", ističe Čuljak.
Najmanje 1,75 miliona ljudi rođenih u BiH danas živi u iseljeništvu, a ako računamo drugu i treću generaciju onda taj broj premašuje dva miliona. Iseljeništvo samo preko računa godišnje u BiH šalje dvije do tri milijarde maraka. To su samo službeni podaci banaka, koji ne uključuju ogromne količine novca koji iseljenici direktno unose u zemlju.
"Trenutno stanje je takvo da većina udruga u iseljeništvu koje koriste naziv 'BiH' dominantno su ili isključivo bošnjačkog sastava. Kroz novu Politiku iseljeništva nastojat će se osigurati učestvovanje i saradnja bh. iseljeništva iz sva tri naroda kroz određena predstavnička tijela. Iseljeništvo generalno gleda stvari pozitivno ovdje, nisu opterećeni predrasudama, a u mnogim segmentima života iznimno su uspješni. Na nama je da to iskoristimo za dobrobit BiH, bilo da je riječ o kulturi, nauci ili investicijama, odnosno ekonomiji. Mi možemo neke birokratske prepreke otkloniti, pojednostaviti proceduru za ulaganja, a druga je stvar promijeniti sliku BiH, istaknuti njene prednosti i potencijale", kaže Čuljak.
Među konkretnijim projektima koji bi mogli pojačati ekonomsku saradnju BiH i iseljeništva je uspostava Bosanskohercegovačkog ekonomskog saveza, koji bi najvjerovatnije imao sjedište u Frankfurtu, jednom od sjedišta njemačke ekonomije, ali i bh. dijaspore. U BiH već sad radi oko 6.000 radnika u njemačkim kompanijama, a potencijal za saradnju s tom zemljom je ogroman.
Ovo udruženje bilo bi utemeljeno po uzoru na Hrvatski gospodarski savez koji već desetak godina djeluje u Njemačkoj. Ono okuplja uspješne ljude u Njemačkoj hrvatskog porijekla iz RH i BiH pokazala se kao odlična poveznica između njemačke i hrvatske ekonomije, a svoja iskustva i znanje spremni su podijeliti i s kolegama iz BiH. Ante Bagarić, član uprave Hrvatskog gospodarskog saveza, kaže za Fenu da je ovo udruženje pokrenuto kako bi se uklopilo u njemački sistem udruženja koja promovišu i lobiraju za određene interese.
"U ovih deset godina smo se profesionalizovati, stekli značajno iskustvo i ostvarili dobre rezultate u povezivanju hrvatske i njemačke ekonomije. S tim iskustvom došli smo ovdje i spremni smo pomoći da i BiH u Njemačkoj dobije jedno takvo udruženje koje će povezivati ekonomski dvije zemlje, dva tržišta, iskoristiti potencijal bh. iseljeništva", kaže Bagarić, koji je bio jedan od sudionika okruglog stola o potrebama bh. iseljeništva koje je u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH održan u Sarajevu.
On ističe kako takva udruga mora djelovati strukturirano i kontinuirano, jer samo takav pristup može dati rezultate.
Uz pomoć HGS-a ove godine je u Frankfurtu organiziran "Ekonomski dan BiH“, koji je bio svojevrsna probna akcija i sada korak po korak treba pokušati izgraditi Bosanskohercegovački ekonomski savez koji bi među ostalim lobirao ekonomske interese malih i srednjih poduzetnika koji posluju u Njemačkoj i koji su povezani s BiH.
"U ovom trenutku se najvažnije posvetiti samoj formi, uspostaviti strukturu, a onda postupno unaprjeđivati to i stavljati naglasak na sadržaj. Za sada je potrebno etablirati jedno mjesto koje prepoznatljivo radi za BiH i koja će vremenom postati referentni partner njemačkih komora i institucija, kojoj će se one obraćati za informacije. Onda dolazimo do toga što se sadržajno može nuditi ili tražiti. Sve to iziskuje vrijeme, ali ako se konstantno radi na tome, uspjeh će sigurno doći", ističe Bagarić.
Iako nema statističkih pokazatelja Bagarić kaže da su odrađeni konkretni projekti i desetogodišnji rezultati HGS-a sigurno pomogli da se uspostave i ojačaju ekonomske veze između Hrvatske i Njemačke, posebno hrvatskog iseljeništva u toj evropskoj zemlji.
Takvu priliku će pokušati iskoristiti i BiH i to kroz poticaj za stvaranje Bosanskohercegovačkog ekonomskog saveza, kao udruženja čiju bi okosnicu činili uspješni ljudi iz sva tri naroda koji djeluju u Njemačkoj. Čuljak najavljuje da će među prvim projektima tog saveza biti organizacija mikro sajma bh. kompanija "BiH2World". Tu bi bile uključene i bh. i institucije zemlje domaćina koje su odgovorne za promociju bh. ekonomije i napredak sa inozemstvom. To uključuje i djelatnike diplomatskih predstavništava BiH, njemačke ekonomske i pravne savjetnike.
Pjanić o oproštaju: Ovo je za dobrobit reprezentacije, neću da me pamte po lošem
Svjetski dan "Star Warsa": Znate li koje je njegovo značenje i zašto se baš danas obilježava?
