BiH dobija prvu plantažu organskih smokvi, zapošljavat će žene žrtve porodičnog nasilja
"Ovo što mi ovdje radimo je vizionarski projekt", kaže Ljiljana Čičković, menadžerica Ženskog centra iz Trebinja, u istočnoj Hercegovini. "Do sada je naš kraj zemlje bio poznat po vinu, medu i siru, i mislimo da je došlo vrijeme da i smokve postanu brend istočne Hercegovine."
"Smokva je kultura koja nema škarta i ona ne zahtijeva preveliku pažnju tokom cijele godine. Ali je za njen plantažni uzgoj jako važna mikro lokacija, podoban sastav zemljišta i mediteranska klima. Mi to ovdje upravo imamo, i zato su Trebinje i veći dio Hercegovine pogodni za razvoj smokarstva. Mi ćemo uspostaviti prvu organsku plantažu smokve u BiH, i što je još važnije, ta plantaža će raditi za dobrobit žena, prvenstveno žena žrtava porodičnog nasilja", dodaje ona.
Smokve i osnaživanje žena
Ideja za pokretanje proizvodnje organske smokve rodila se 2016. godine. Već tada je Ženski centar uspostavio Društvenu zadrugu Smokvica. Njene članice su deset žena i djevojaka koje su žrtve porodičnog nasilja sa malim ili nikakvim prihodima. Ljiljana i njene kolege su mentori članicama zadruge. Kako bi im pomogli u resocijalizaciji i ekonomski ih osnažili, centar uključuje zadrugarke u različite poljoprivredne i ekonomske aktivnosti, a sve to u pripremi za pravu stvar, upravljanje plantažom.
- godine, zadruga Smokvica je, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Grada Trebinje, dobila pod dugogodišnji zakup devet hektara zemljišta u blizini Trebinja. Oni će ovo zemljište, kroz nekoliko faza, pretvoriti u prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a drugi po veličini u regionu.
"Zemljište koje smo dobili je bilo jako zahtjevno za pripremu, obraslo u gust šikaru i puno kamenja. I baš kad smo trebali obaviti završne radove za sadnju smokve, izbila je pandemije," pojašnjava Ljiljana. "Morali smo odgoditi naše aktivnosti, ali nismo odustali. Umjesto proljetne sadnje, obavićemo jesenju sadnju. Do kraja novembra ove godine, posadićemo oko 700 stabala smokve na tri hektara zemlje, i to je tek početak, odnosno prva faza", kaže Ljiljana.
Ljiljana dodatno naglašava da će zadruga pri zapošljavanju stalnihi sezonskih radnika na farmi dati prednost ženama, te da će se profit koji farma ostvari koristiti da se pomogne ženama žrtvama nasilja, tj. zadrugarkama.
Učenje od najboljih
Uzgajanje organske smokve nije nešto što treba uzeti za gotovo, a oni koji se time namjeravaju baviti imaju puno toga za naučiti. Na primjer, prvih 700 stabala smokve, koja će biti posađena, su stara dvije godine. Ipak, trebaće još tri godine uzgoja na plantaži da bi se ta stabla mogla početi smatrati organskim.
"Naša farma će biti prva organska farma smokvi u Bosni i Hercegovina, i mi želimo da je napravimo da bude repretzentativna. Mi smo stoga odlučili učiti od najboljih, a vodeći eksperti na tom polju su iz Rovinja u Hrvatskoj, gdje se uzgajaju 52 vrste smokve," kaže Ljiljana.
Nakon dodjele zemljišta i pokretanja melioracije, u decembru 2019. godine, Ženski centar Trebinje uputio je Sweden/USAID FARMA II projektu zahtjev za dodjelu nepovratnih sredstva kojim bi finansirali odlazak na obuku o uzgoju i preradi organske smokve u Rovinju za četri predstavnika Ženskog centra i zadruge. Dodjela sredstava je odobrena i tik pred izbijajne pandemije, u Februaru 2020., četvorka je uspjela otići u Rovinj.
Sredstva su također trebala biti korištena i za organizovanje obuke u Trebinju za 20 učesnika. Tokom ove obuke, četvorka, uz podršku predavača i mentora iz Rovinja, je trebala prenijeti svoja novostečena znanja onim koji su zainteresovani. Ova aktivnost se zbog pandemije morala odložiti, ali je ipak održana krajem juna, a mentor iz Rovinja je u njoj učestvovao putem videolinka.
"Predavači sa kojima smo radili u Hrvatskoj su jako stručni, a znanje koje su oni prenijeli na sve nas će nam pomoći da uzgojimo naše autohtone sorte hercegovačkih smokava," kaže Ljiljana.
Ulaganje vremena i dodavanja vrijednosti
Učesnici obuke u Trebinju su izabrani putem javnog poziva. Iako oni nisu članice udruženja Smokvica, njima će biti ponuđeno da sarađuju sa udruženjem kao kooperanti.
"Upravljanje plantažom zahtjeva dosta vremena i truda. Stablima smokve treba sedam do osam godina da se potpuno razviju i počnu davati dovoljno plodova. Kada do toga dođe, mi ćemo se posvetiti proizvodnji proizvoda od smokve sa dodanom vrijednošću i naravno diverzifikaciji proizvoda. Do tada ćemo posaditi još šest hektara, i pokušaćemo uključiti što veći broj ranjivih žena u rad na plantaži. Također ćemo pokušati motivisati male poljoprivrednike iz Trebinja da i sami počnu sa proizvodnjom, i postanu naši kooperanti. Sve ovo će učiniti da naša vizija postane realnost, i da smokve postanu novi brend istočne Hercegovine," zaključuje Liljana.
