Izvještaj o finansijskoj stabilnosti kao instrument informisanja o rizicima po finansijsku stabilnost
Uz pozitivne efekte na razvoj svjetske ekonomije, usljed značajnog porasta volumena međunarodnih finansijskih transakcija i usložnjavanjem finansijskih instrumenata, liberalizacija je istovremeno doprinijela i učestalim pojavama finansijskih kriza. Ovakav razvoj događaja na međunarodnim finansijskim tržištima i globalnoj ekonomiji rezultirao je potrebom za sistemskim praćenjem finansijske stabilnosti.
Sistemsko praćenje finansijske stabilnosti, u najvećem broju zemalja vrši se u okviru centralnih banaka. Po uzoru na pozitivne međunarodne prakse, ali i usljed činjenice da je finansijska stabilnost neophodan preduslov za održavanje monetarne stabilnosti, koja je u nadležnosti CBBiH, početkom 2007. godine, u okviru CBBiH osnovan je zaseban organizacioni dio čiji je osnovni zadatak praćenje stabilnosti bh. finansijskog sistema. Finansijskom stabilnošću podrazumijeva se stanje u kojem finansijski sistem može apsorbirati šokove bez značajnih poremećaja u svom trenutnom i budućem funkcioniranju, i čije funkcioniranje nema negativne utjecaje na ekonomiju, a funkcija praćenja finansijske stabilnosti, podrazumijeva pravovremeno identificiranje ranjivosti u finansijskom sistemu zemlje.
Na osnovu različitih analiza koje vrši Odjeljenje za finansijsku stabilnost CBBiH, vrši se ocjena zdravlja finansijskog sistema i identificiraju se glavni rizici po finansijsku stabilnost. S ciljem informiranja i komuniciranja sa širom javnosti o identificiranim rizicma po finansijsku stabilnost CBBiH priprema i objavljuje Izvještaj o finansijskoj stabilnosti. Osim publikacije u pisanoj formi koja je dostupna užem krugu domaćih i međunarodnih finansijskih institucija sa kojima surađuje CBBiH, ova publikacija dostupna je i široj javnosti u elektronskoj formi na web stranici Cbbh.ba.
Izvještaj o finansijskoj stabilnosti je godišnja publikacija i predstavlja ocjenu stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema na šokove iz makroekonomskog okruženja kao i samog finansijskog sistema. Publiciranjem Izvještaja o finansijskog stabilnosti, CBBiH doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti u BiH na način da unaprjeđuje razumijevanje i podstiče dijalog o rizicima za finansijske posrednike, ukazuje finansijskim institucijama o mogućem utjecaju njihovih pojedinačnih akcija na cjelokupni finansijski sistem, te stvara konsenzus o finansijskoj stabilnosti i poboljšanju finansijske infrastrukture.
Od 2007. godine kada je prvi put objavljen, Izvještaj je evoluirao u smislu obuhvatnosti, pristupa analizama i komuniciranja nalaza sa širom javnosti. Vremenom je napušten sektorski pristup analizi u korist analize fokusirane na rizike, a težilo se ka jednostavnijem i za javnost prihvatljivijem načinu komuniciranja nalaza po uzoru na trenutne trendove u međunarodnom okruženju.
Potrebno je istaći da je Izvještaj koncipiran isključivo na sistemskim rizicima budući da je nadzor poslovanja pojedinačnih posrednika u finansijskom sektoru, u skladu sa važećom regulativom u BiH, zadatak nadležnih supervizora. U Izvještaju se identificiraju najvažniji rizici po stabilnost finansijskog sistema proizašli iz međunarodnog i domaćeg makorekonomskog okruženja, te se analiziraju efekti njihovog prelijevanja na sektore stanovništva, pravnih lica i finansijskih posrednika. Fokus Izvještaja je ocjena efekata rizika na stabilnost bankarskog sektora s obzirom na dominantno učešće ovog sektora u bh. finansijskom sektoru.
Također, Izvještajem je obuhvaćen još jedan iznimno važan aspekt za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, a riječ je o finansijskoj infrastrukturi. Stoga pregled razvoja finansijske infrastukture, odnosno platnih sistema, kao i pregled osnovnih trendova kada je riječ o različitim vrstama međubankarskih transakcija, predstavlja redovan dio Izvještaja. Kako regulatorni okvir za poslovanje finansijskih posrednika u značajnoj mjeri utječe na kretanja u finansijskom sektoru, Izvještaj prati i sve relevantne izmjene regulatornog okvira za poslovanje finansijskih posrednika, uključujući i propise u pripremi. U okviru Izvještaja, redovno se nalaze i zasebne tematske cjeline predstavljene u vidu tekstnih okvira kojima se detaljnije obrađuju specifične teme od značaja za finansijsku stabilnost.
Finansijski sistem je u 2014. godine iskazao otpornost na aktualne rizike iz domaćeg i međunarodnog okruženja. Kao najznačajniji rizik u zemlji izdvojena je slaba domaća potražnja koja na finansijski sektor utječe kroz slabu kreditinu potražnju prvenstveno u sektoru pravnih lica, a posebno u onim djelatnostima koje su orijentirane ka domaćim tržištima. Usljed slabe ekonomske aktivnosti u prethodnim godinama, trend rasta nekvalitetnih kredita, kao jedan od osnovnih rizika po stabilnost bankarskog sektora, nastavljen je i u 2014. godini.
Još jedan značajnan rizik po stabilnost bankarskog sektora, identificiran u prethodnim razdobljima, je proces razduživanja bh. banaka u stranom vlasništvu. U uslovima slabe kreditne aktivnosti, reduciranje stranih izvora finansiranja nije dovelo do porasta sistemskog rizika u bankarskom sektoru u 2014. godini budući da je u istom razdoblju zabilježen porast domaćih depozita, kojima su adekvatno supstituirani strani izvori finansiranja. Obzirom da ročna struktura domaćih depozita još uvijek nije adekvatna za dugoročno finansiranje, te da tržišta kapitala nisu značajnije razvijena, BiH kao mala i otvorena ekonomija će i dalje značajnim dijelom ovisiti o izvorima finansiranja iz inozemstva. Stoga, perspektiva za snažniju kreditnu aktivnost i razvoj bankarskog sektora sigurno će još neko vrijeme zavisiti o budućoj strategiji poslovanja stranih bankarskih grupacija prema njihovim supsidijarima u BiH. Ova ovisnost, a time i rizik po finansijsku stabilnost, će slabiti u onoj mjeri u kojoj se uspiju pronaći adekvatne mogućnosti da se banke finansiraju iz domaćih izvora.
Testovi na stres su sastavni dio Izvještaja i predstavljaju jedan od osnovnih alata za identifikaciju ranjivosti u bankarskom sistemu pomoću kojih se ocjenjuje sposobnost sistema da apsorbira šokove iz makroekonomskog okruženja, male vjerovatnoće, ali velikog negativnog utjecaja po sistem. Nalazi ovih testova interpretiraju se u pogledu sistemskih rizika i služe entitetskim agencijama za bankarstvo kao pomoćni supervizorski alat za ocjenu rizika u bankama pod njihovom nadležnosti. Rezultati posljednjih testova na stres upućuju na zaključak da je bh. bankarski sektor i dalje stabilan i sposoban amortizirati malo vjerojatne, ali moguće pretpostavljene šokove iz makroekonomskog okruženja.
