Izudin Kešetović: Nejednakost je proizvod loše socijalne politike, BDP mora rasti 10 posto
"Niske stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), od 2 do 4 posto, nisu dovoljne. Potrebe su mnogo veće u Bosni i Hercegovini. Nama su potrebne stope rasta, a s tim se slažu i moje kolege, blizu 9 i 10 posto", kazao je profesor Kešetović.
Naveo je kako je kreirana atmosfera iz koje se stiče dojam da će nam biti bolje kada se formira vlast, jer će oni tada biti za državu.
"Ne može se stavljati znak jednakosti između vlasti i države. Državu čine narod, sistem i teritorij. Da su htjeli da bude dobro narodu, ne bi se oni otimali za vlast, već bi tražili one koji znaju upravljati državom. A mi imamo i takvih", kategoričan je Kešetović.
Upozorio je da Bosna i Hercegovina postaje siromašno i nejadnako društvo i da ne vidi tendencije da se nešto mijenja nabolje.
"Momenat siromaštva i nejednakosti je rezultat neadekvatne socijalne politike. Političke stranke se bore za fotelje svojih aktivista, da bi ovladali društvenim bogatstvom i stavili ga u sopstvenu funkciju", istakao je profesor Kešetović, dodavši da su svi ostali isključeni.
Naveo je da je to, nažalost, slika ukupnog stanja i odgovornosti onih političkih subjekata koji bi trebalo da mijenjaju stvari.
"Ljudi glasaju nogama, idu tamo gdje im je bolje, gdje je sigurniji sistem, gdje je veći dohodak, dok ovi ovdje pričaju o povećanjima plata i penzija koja nemaju nikakva utemeljenja. Ja ne znam o čijim platama govore, sve dok imamo veliku administraciju i neefikasan sistem", rekao je Kešetović.
Potcrtao je da je sreća u neseći što se otvorilo tržište radne snage pa su ljudi u mogućnosti da zarađuju u zemljama Evropske unije.
"U zemljama EU ne primaju samo medicinske tehničare, kako se to želi predstaviti, već i radnike u drugim oblastima... Ja mogu govoriti iz perspektive svojih kolega, ljude primaju i u banke", kazao je profesor.
Napominje da ne vidi u perspektivi održavanje stope rasta, osim da nam neko šalje novac iz inozemstva.
Navodi da je Bosna i Hercegovina bogata resursima koji nisu stavljeni u funkciju.
"Samo pogledajte Aluminij - dug 400 miliona. Jesmo li mi toliko mutavi da nismo mogli urediti sistem industrije sa svim prirodnim bogatstvima. Imamo sve, željeznu rudu, drvo, vodu, a ne možemo priskrbiti zamjenske kapacitete za termoblokove. Nema ga ni za peticu, ni za šesticu, nemate nivoa proste reprodukcije", istakao je Kešetović.
Upozorava da ne postoji sektorska politika i da su određene industrije izgubljene.
"Aluminij 400 miliona. Kad ode u stečaj, onda će ga neko preuzeti, ali on nema kapitala. Sve su dubioze, niko ne zna kolike su. Vlast treba da preuzme odgovornost, da vodi i da postigne rezultate te da se s tim mjeri. Osvojiti vlast da bi ukrao i osiromašio narod je južnoamerički model", kategoričan je profesor Izudin Kešetović.
