Berza
0

Svjetskim berzama vlada neviđena nestabilnost

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Nestabilnost kakva je prošle sedmice vladala na svjetskim berzama još nije viđena. Jedan su dan, potaknute nadama ulagača u stabilizaciju kreditnog tržišta, cijene dionica rasle po rekordnim stopama, da bi već drugi dan, zbog strahovanja od recesije, isto tako oštro padale.

Na kraju prošle sedmice na Wall Streetu je Dow Jones indeks, ipak, bio 4,8 posto viši nego na početku, na 8.852 boda. To je njegov najveći sedmični skok u pet i po godina. S&P indeks porastao je, pak, 4,6 posto, na 940 bodova, dok je Nasdaq indeks osvojio 4,1 posto, dosegnuvši 1.711 bodova.

Prošla sedmica je na njujorškoj burzi počela rekordom. Zahvaljujući najavama američke i europskih vlada da će kupovati udjele u bankama i jamčiti za bankarske kredite na tržištu novca, kako bi se pokrenulo paralizirano kreditno tržište, Dow Jones indeks skočio je u ponedjeljak 936 bodova ili 11,08 posto, što je njegov najveći dnevni bodovni skok u povijesti, dok je veća stopa rasta Dowa zabilježena samo 15. marta 1933. godine.

Intervencije najvećih središnjih banaka svijeta, kojima su na tržište novca ulijevale milijarde "svježih" dolara i eura, kao i najavljena jamstva vlada diljem svijeta za međubankarske kredite, konačno su dale rezultate, pa su kamate u kreditiranju između banaka počele lagano padati.

"Ključni problem tržišta bio je nedostatak povjerenja, a posljednji napori finansijskih i monetarnih vlasti presjekli su, čini se, Gordijev čvor na kreditnom tržištu", govorio je tada Subodh Kumar, strateg u tvrtki Subodh Kumar & Associates.

Međutim, euforija zbog odmrzavanja zaleđenog kreditnog tržišta brzo je splasnula, pa su već u srijedu cijene dionica na berzama diljem svijeta oštro pale. Bila je to posljedica straha ulagača da ni sva državna pomoć bankama neće spriječiti recesiju svjetskog gospodarstva, jer su podaci o snažnom padu industrijske proizvodnje i potrošnje stanovništva pokazali da je američko gospodarstvo u ili pred recesijom.

Dow Jones indeks strmoglavio se u srijedu 7,8, a S&P indeks više od 9 posto, što je bio njihov najveći dnevni postotni gubitak od burzovne krize 1987. godine. Samo toga dana na Wall Streetu je izbrisano otprilike 1.100 milijardi dolara vrijednosti dionica, s obzirom da je Dow Jones Wilshire 5000 indeks, koji uključuje gotovo sve dionice u SAD-u, potonuo gotovo 9 posto.

Ulagače je ponajviše šokirao podatak da je u septembru potrošnja u SAD-u pala 1,2 posto, što je njezin najveći mjesečni pad u više od tri godine i gotovo dvostruko veći od 0,7 posto, koliko su očekivali analitičari.

To pokazuje da su Amerikanci smanjili potrošnju jer su zabrinuti zbog pada vrijednosti svojih ušteđevina za mirovinu i drugih investicija, ali i zbog slabljenja gospodarstva i rasta nezaposlenosti, kažu analitičari, ističući kako potrošnja čini otprilike dvije trećine američkog bruto domaćeg proizvoda.

Zbog toga je malo vjerojatno da će izdašna državna pomoć bankarskom sektoru uspjeti spriječiti recesiju. To je potvrdio i predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke, kazavši kako smirivanje kreditnih tržišta neće odmah potaknuti gospodarstvo.

"Stabilizacija finansijskih tržišta je ključan prvi korak, ali čak i ako se tržišta stabiliziraju, čemu se nadamo, oporavak gospodarstva neće nastupiti istog trena", kazao je Bernanke.

To, dakako, nije umirilo ulagače, pa su cijene dionica na svjetskim berzama do kraja sedmice oštro oscilirale iz negativnoga u pozitivno područje.

Kolika je nesigurnost vladala na tržištu, pokazao je u četvrtak i skok VIX indeksa nestabilnosti, popularno zvanog "indeks straha", na rekordnih 81,17 bodova. To je oko 250 posto više nego što je iznosio početkom godine, dok se lani kretao čak ispod 20 bodova.

"Ovo je najnestabilnija sedmica na tržištu koju sam ikada vidio. Bilo bi mudro držati se postrani i ne 'kladiti' se s velikim svotama", kazao je Thierry Lacraz, strateg u švicarskoj banci Pictet, prenosi Business.hr.

Kao i na NYSE, i na evropskim su berzama u vrlo nestabilnoj trgovini cijene dionica prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks osvojio je 3,3 posto, dosegnuvši 4.063 boda. DAX indeks Frankfurtske berze skočio je, pak, 5,2 posto, na 4.781 bod.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks također porastao, i to za 5 posto, na 8.693 boda.