Teroristi u SAD-u kroz historiju: Zločinci zbog kojih su ispaštale njihove nacije
Nakon 11. septembra i napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku zločini iz mržnje prema muslimanima drastično su porasli, potvrđuju podaci FBI-a. Zbog toga postoji razumna opravdanost za strah da će nakon napada u Bostonu mržnja prema muslimanima ponovo eskalirati, piše ABC News.
No, nisu samo muslimani ti koji izgovaraju ili su izgovarali rečenicu: "Molim se samo da ne bude..."
Neki od najsmrtonosnijih terorističkih napada u SAD-u, kao što je slučaj sa Oklahomom, počinili su bijelci. Međutim, na prelazu između pretprošlog i prošlog stoljeća njemački, irski, poljski, talijanski i drugi imigranti bili su u strahu da će se suočiti sa predrasudama prema cijeloj njihovoj etničkoj grupi zbog toga što su neke bombaške napade i ubistva izveli pripadnici njihove nacije.
Ovo su neki od najvećih i najtežih bombaških, odnosno terorističkih napada koje su počinile useljeničke grupe i etničke manjine u SAD-u.
Haymarket afera je bombaški napad koji se dogodio tokom radničkih demonstracija 4. maja 1886. godine na istoimenom trgu u Chicagu. Tada je sedam policajaca i četvero radnika poginulo od bombe koja je bačena na policiju kada je pokušala rastjerati demonstrante. Osam optuženika su osuđeni za ovaj zločin, pet ih je bilo iz Njemačke, a jedan od njih je bio naturalizovani Amerikanac njemačkog porijekla.
Poljaci nisu bili dobrodošli u SAD nakon što je 1901. godine Leon Czolgosz, Amerikanac poljskog porijekla, ubio tadašnjeg američkog predsjednika Williama McKinleyja. Američki mediji su krivili poljske imigrante za ovaj slučaj, nazivali su ih autsajderima, strancima, ljudima čudnih prezimena i čudne religije.
Braća i radničke vođe John i James McNamara priznali su da su izvršili bombaški napad na zgradu The Los Angeles Timesa 1910. godine i ubili 21 radnika. Novine su potencirale njihove irske korijene, iako su motivi njihovog napada naizgled imali male ili nikakve veze sa njihovom etničkom pripadnošću, smatra historičar Kristofer Allerfeldt.
U najteže terorističke napade se ubraja i onaj od 22. jula 1916. godine u San Franciscu na paradi održanoj u očekivanju skorog ulaska SAD-a u Prvi svjetski rat. Bomba koja je bila postavljena u koferu ubila je deset, a ranila 14 osoba. Mislilo se da iza tog napada stoje radničke vođe Thomas Mooney i Warren Billings, ali su obojica kasnije pomilovani.
Nicola Sacco i Bartolomeo Vanzetti, anarhisti italijanskog porijekla koji su živjeli u Bostonu, pogubljeni su jer su navodno ubili dvojicu muškaraca tokom pljačke banke 1920. godine.
"I sudija i porota su imali predrasude prema doseljenicima sa radikalnim političkim uvjerenjima", napisala je Sage Stossel u The Atlanticu. Sada postoji uvjerenje u SAD-u da su ova dvojica pogubljenih bili nevini.
Među najtežim terorističkim napadima je i onaj na Wall Streetu 1920. godine. U eksploziji 16. septembra je poginulo 38, a povrijeđeno je 143 ljudi. U vagonu na konjsku vuču nalazio se eksploziv koji je detoniran. Iako slučaj nikada nije istražen do kraja, istražitelji su tada vjerovali da su napad izveli talijanski anarhisti.
Portorikanska nacionalistička grupa Fuerzas Armadas de Liberacion Nacional Puertorriquena (FALN) koja se zalagala za nezavisnost tog otoka odgovorna je za najmanje 120 napada u SAD-u između 1974. i 1983. godine. U tim napadima je poginulo šest ljudi na različitim lokacijama u SAD-u, a veliki broj njih je ranjeno. FALN nije našao podršku ni u Portoriku, čak štaviše, njihovi napadi su žestoko osuđivani.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
