Između 2006. i 2008. godine svjetske cijene osnovnih prehrambenih sirovina su u prosjeku povećane za 60 posto, pri čemu su se cijene žitarica udvostručile.
Do sredine 2008. cijene na međunarodnom tržištu hrane su bile na najvišim vrijednostima za gotovo tri decenije, što je u nekim zemljama dovelo do pobuna i gomilanja zaliha hrane i potaklo bogate nacije uvoznice hrane da osiguraju obradive površine za svoje potrebe u zemljama u razvoju.
Poskupljenje osnovnih životnih namirnica je dovelo do osjetnog porasta gladnih u svijetu, čiji je broj ove godine premašio milijardu.
Iako su u međuvremenu cijene hrane na svjetskom tržištu nešto opale, one su još visoke i nema izgleda da bi mogle da se spuste ispod vrijednosti iz 2006, ocijenio je FAO u najnovijem izvještaju, o kome danas i sutra na forumu u Rimu diskutira 300 svjetskih eksperata za poljoprivredu i razvoj.
FAO, koji je narednog mjeseca domaćin svjetskog samita o hrani, predviđa da će se cijene pšenice, riže, uljarica, sirovog i bijelog šećera na međunarodnom tržištu sve do 2018. godine zadržati na višem nivou nego pre 2006.
Houmi Karas, ekspert za globalnu ekonomiju i razvoj Instituta Brukingz smatra i da je skok cijena hrane nalik onom iz 2007. i 2008. "gotovo neizbježan" budući da su i dalje na snazi najvažniji faktori koji su do tog skoka doveli - suša, hirovite cijene energije, nestabilnost dolara i špekulantsko poslovanje.
Karas naglašava da su ponuda i tražnju hrane u krhkoj ravnoteži, koju može da poremeti i samo jedan nepovoljan momenat, bilo da se radi o podbačaju roda, špekulantskoj aktivnosti ili kratkoročnom skoku cena nafte.
U izvještaju FAO-a se naglašava da će rast svjetske tražnje hrane nastaviti da opada u globalu, ali će se istovremeno ubrzati rast tražnje nekih bitnih prehrambenih produkata.
Nedovoljna ulaganja u proizvodne kapacitete i dalji rast potreba za biogorivima također spadaju među faktore koji će, u srednjoročnom razdoblju, održavati cijene hrane na visokom nivou.
FAO prognozira da bi svijet 2050. godine morao da proizvodi 70 posto više hrane nego danas i da u ovaj sektor ulaže 83 milijarde dolara godišnje da bi se prehranilo stanovništvo planete, koje bi sredinom vijeka, prema prognozama, trebalo da premaši devet milijardi.
