{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Siriji slijedi krvavi sukob kao u Bosni i Hercegovini 90-ih

F
6.3.2012. u 20:17
0
50
Siriji slijedi krvavi sukob kao u Bosni i Hercegovini 90-ih
0
Siriji slijedi krvavi sukob kao u Bosni i Hercegovini 90-ih
Homs 2012. kao Sarajevo 1992. (Foto: AFP)
Sirijski sukob, koji je prije godinu dana počeo mirnim protestima, nije ni blizu kraja niti će predsjednik Bashar al-Assad pobjedu nad protivnicima u Homsu moći iskoristiti da savlada otpor u cijeloj zemlji, ocjenjuju analitičari u Siriji predviđaju rat poput onoga u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
Sirijska vojska ušla je u petak u ruševine okruga Baba Amr, ustaničke enklave u Homsu, koja je pala nakon mjesec dana bombardiranja i gdje je, prema udruženjima za ljudska prava, ubijeno između 700 i 1.000 civila. Snage odane režimu tvrde da je Al-Assad time slomio kičmu protivnicima koje optužuje da se finansiraju zapadnim novcem i teroriziraju zemlju.

Stručnjaci, međutim, predviđaju da će brutalnost režima izazvati suprotan učinak, nalik scenariju po kojem se odvijao rat u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini 90-ih.

"Brutalnost kojom se vojska obračunala s okrugom Baba Amr i njegovim stanovnicima neće završiti pobunu. Ona će, naprotiv, radikalizirati sirijsko društvo", misli Sarah Leah Whitson, direktorica Human Rights Watch za Bliski istok.

"Regularna sirijska vojska superiorna je slabo naoružanoj Slobodnoj sirijskoj vojsci koju čine vojni dezerteri i pobunjenici. Međutim, mjesec dana duga opsada grada ne ukazuje da je to "premoćna vojna pobjeda", kaže Nabil Boumonsef, kolumnist lista An-Nahar iz Bejruta.

Analitičari se slažu da je sirijska vojska dobila jednu bitku, ali ne i rat.

"Pobuna će se već idućih dana nastaviti na stotinama drugih lokacija", kaže Salman Šaik iz centra Brooking Doha.

"Slobodna sirijska vojska oslanjala se na prokrijumčareno oružje, a sada će tražiti inostrane izvore za finansiranje odbrane i teško naoružanje", predviđa Peter Harling, stručnjak za Siriju u Međunarodnoj kriznoj grupi.

Ustanici bi mogli posegnuti i za taktikom samoubilačkih napada po uzoru na El-Kaidu, a navodno su se neki islamistički borci već pridružili borcima u Baba Amru.

"I dok predsjednik Al-Assad tumači da vladine snage štite lokalne zajednice od naoružanih banda i islamskih terorista, njegove snage zapravo kolektivno kažnjavaju naselja koja podržavaju proteste čime "režim dodatno radikalizira narod", kaže Harling.

Dinastija Assad, a naprije Maher al-Assad, vojni zapovjednik i mlađi brat predsjednika Bashara, lako bi mogli početi nove napade poput ofanzive na Homs ili Hamu, grad koji je doživio sličnu sudbinu 1982., kada su njihov otac i stric, bivši predsjednik Hafez i njegov brat Rifat ubili 20.000 ljudi gušeći islamističku pobunu.

"Sin i brat ponovili su ono što su otac i stric učinili u Hami. Po istome scenariju. Mislim da to demonstrante neće uplašiti. Izglednije je da će "sve više njih zgrabiti oružje"', smatra Šaik.

Sukob u Siriji već je zapalio historijska neprijateljstva između sunita i šiita, od kojih dolaze i alaviti, kojima pripada Assad i elitne vojne strukture.

Budući da političko rješenje ne dolazi u obzir jer su Assadove reforme površne, neprimjerene i stigle su prekasno, analitičari predviđaju dugotrajan sukob jer Assad još ima čvrst vojni, politički i sigurnosni establišment i teško je da bi mogao brzo pasti. Pa iako će iz vojske sve više ljudi dezertirati, nema naznaka da će se i vojno zapovjedništvo podijeliti.

S druge strane opozicija će jačati primajući pomoć iz država Perzijskog zaljeva, naprije Katara i Saudijske Arabije. Opoziciji je slaba strana njena podijeljenost i neučinkovitost.

Sirijsko nacionalno vijeće, glavno opoziciono tijelo, nije izgradilo čvrsto vodstvo ni strategiju za rušenje Assada, a ni prijelaznu upravu za razdoblje nakon njegova pada.

Nadalje, ruska podrška Al-Assadovu režimu znak je elitama da je on još u sedlu i zato ga suradnici neće početi napuštati.

Kina i Rusija su vetom spriječile Vijeće sigurnosti UN-a da donese rezoluciju o Siriji koja bi pomogla zaustaviti sukob, te svi pokazatelji upućuju na dugotrajan i užasan rat poput onoga u BiH.

"Mislim da put sirijskog sukoba vodi u pakao. U njega će se međunarodna zajednica sve više uključivati. To je pomalo nalik na BiH gdje su trebale godine za rasplet", zaključuje Šaik.

Sukob u Siriji već je zapalio historijska neprijateljstva između sunita i šiita, od kojih dolaze i alaviti, kojima pripada Assad i elitne vojne strukture. Zbog toga rastu strahovi da bi sunitski islamisti, ako padne Assad, mogli preuzeti vlast kako se to već dogodilo u Tunisu, Egiptu i Libiji. Time bi konačno narušili ravnotežu moći koja je dosad postojala između sunita s jedne strane, te s druge strane između Assada i njegovih regionalnih saveznika, Irana i šiitskog pokreta Hezbolaha u Libanu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: