"Raspolaženo većim tehnološkim sredstvima za praćenje rakete i imamo opcije koje ranije nismo imali", rekao je ambasador novinarima u svojoj rezidenciji.
"Sve opcije su na stolu", dodao je, ne želeći precizirati koje.
Scheiffer je istovremeno pozvao Pjongjang da se vrati pregovorima šest zemalja (dvije Koreje, SAD, Kina, Japan i Rusija) o njegovom nuklearnom programu, koji su blokirani zbog američkih sankcija Sjevernoj Koreji zbog njenih navodnih nedozvoljenih finansijskih aktivnosti, podsjetio je AP.
Ambasador je dodao da obavještajni podaci "prilično uvjerljivo" pokazuju da Sjeverna Koreja puni gorivom balističku raketu za koju se vjeruje da može dosegnuti teritoriju SAD-a.
Iz Pjonjanga su istovremeno poručili da Sjeverna Koreja ima pravo da izvede probu rakete dugog dometa, ali da želi ublažiti napetost u dijalogu sa SAD-om.
"Sjeverna Koreja kao suverena država ima pravo da razvija, razmješta, testira i izvozi rakete", rekao je zamjenik šefa misije ove zemlje pri Ujedinjenim narodima Han Song Riol, a prenijela je južnokorejska novinska agencija Jonhap.
Zvaničnik, međutim, nije direktno rekao da njegova zemlja zaista namjerava da lansira raketu dugog dometa, konstatira AP.
Han je također priznao da je Pjongjang "svjestan američke zabrinutosti" zbog rakete i da stoga smatra da "to pitanje treba riješiti putem pregovora".
Sjeverna Koreja je ranije predložila neposredni dijalog sa SAD-om, ali je ta inicijativa dočekana hladno u Washingtonu, koji insistira na pregovorima šest zemalja.
Sjeverna Koreja je šokirala svijet, a posebno Tokio, kada je 1998. izvršila probu rakete "taepodong", koja je djelimično preletjela teritoriju Japana i pala u Pacifik.
Već sljedeće godine Pjongjang je, međutim, sam uveo moratorij na probe u želji da uspostavi srdačnije odnose sa SAD-om za vrijeme administracije predsjednika Billa Clintona.
Na samitu s Japanom 2002. sjevernokorejski lider Kim Jong Il potpisao je sporazum o produženju moratorija barem do 2003. godine i ponovo potvrdio zabranu proba na drugom samitu 2004..
