"Roze talas" na primjeru Bolivije: Povratak socijalista mogao bi pokrenuti novi val promjena
Izbori u Boliviji imali su za rezultat povratak socijalista na vlast, što znači i povratak ljevice na prostore ove države. Socijalisti vraćaju mjesto predsjednika, godinu nakon što je predsjednik Bolivije Evo Morales morao pobjeći iz zemlje usljed nasilnih protesta i državnog udara.
Mnogi mediji i analitičari označili su ove rezultate kao mogući znak da će se prostor Južne Amerike suočiti s novim valom socijalizma i političara koji preferiraju politiku koja je sklonija lijevo orijentiranim strankama.
Kandidat socijalista na izborima u Boliviji bio je Luis Arce. Dosadašnji ministar finansija suočio se sa dva protukandidata - Centralistom Karlosom Mesom i desničarem Luisom Kamachom i u toj borbi odnio je većinu glasova.
Šta se desilo 2019. godine?
U oktobru prošle godine Bolivija se susrela s ogromnim neredima. Nakon izbora održanih u oktobru 2019. godine Evo Morales, kojeg su mnogi zvali i "ljevičarem 21. stoljeća", optužen je za podrivanje demokratije i izborne prevare.
Takve optužbe opozicionara dovele su do velikih nereda koji su se vrlo brzo širili državom. Interesantno, Morales se u tom trenutku obratio Organizaciji američkih država čije je sjedište u Washingtonu te tražio da osiguraju nezavisne posmatrače izbora. Ukoliko bi primijetili bilo kakve naznake izbornih prevara, Morales je bio spreman otići s funkcije predsjednika.
Međutim, neredi na ulicama bolivijskih gradova bili su sve intenzivniji, a opozicione grupe zauzele su i nacionalnu televizijsku i radijsku stanicu. Usljed pritiska opozicije, vojske i demonstranata, Morales je abdicirao i pobjegao iz zemlje te zatražio azil u Meksiku.
Nedugo nakon toga, preselio je u Argentinu odakle je i nadgledao kampanju svog kolege i istomišljenika iz Pokreta za socijalizam, Luisa Arcea. Prije nego što su izbori održani Morales je poručio kako će se nakon rezultata izbora sigurno vratiti u Boliviju i nastaviti raditi.
Nakon državnog udara nastao je "vakuum" u vladanju Bolivijom. S obzirom na to da su se s funkcija povukli Evo Morales, kao i potpredsjednik ove zemlje, predsjednica Senata Bolivije bila je sljedeća na redu po hijerarhiji vodstva. Usljed pritisaka i dešavanja, nedugo nakon Moralesa s funkcije se povukla i ona, kao i njen zamjenik Rubén Medinaceli.
Bolivijski parlament, koji je i dalje bio pod većinskom kontrolom Moralesove partije (MAS), morao je odabrati kandidata za nasljednika. Izbor je pao na desničarku Jeanine Anez koja je odlukom stranaka u parlamentu proglašena za predsjednicu Bolivije, drugu po redu u historiji zemlje. Ova odluka je donesena bez glasova vladajuće Moralesove partije koja je bojkotovala glasanje.
Anez se na samom početku svog mandata suočila s velikim problemima s obzirom na to da je svojevremeno autohtone narode u Boliviji često nazivala "satanističkim". Domorodačko stanovništvo većinski je bilo naklonjeno Evu Moralesu i socijalistima pa je tako Anez na početku svoga vladanja već imala veliku bazu ne baš prijateljski nastrojenog stanovništva ove zemlje.
Pandemija koronavirusa i afera respiratori
Nedugo nakon njenog dolaska na vlast Boliviju je, kao i cijeli svijet, zadesila pandemija koronavirusa. Organizacija vlasti po pitanju pandemije bila je loša, a Anez i ostali suočili su se s optužbama za korupciju i nabavljanje neadekvatne opreme za pacijente zaraženje koronavirusom.
Naime, Anez je zajedno sa zdravstvenim radnicima, nabavila respiratore iz Španije, za koje se kasnije utvrdilo kako nemaju adekvatan kvalitet i da ih uopšte nije moguće upotrijebiti u bolničkom liječenju.
Prema oficijelnim podacima, Anez je za nabavku 170 respiratora odobrila potrošnju 4.590.000 dolara. Upravo je ova afera poljuljala povjerenje naroda kada je riječ o Anez, i mnogi analitičari upravo katastrofalnu organizaciju u vrijeme pandemije vide kao ključni razlog za poraz desničara na izborima 2020. godine.
Prije nego što su izbori održani Anez je saopštila kako se povlači iz utrke za predsjednika, a prema određenim informacijama, zatražila je od SAD-a vizu za useljenje u tu državu.
Zbog neorganizovanosti vlasti, Arceu je posao bio znatno olakšan te je na ovim izborima osvojio više od 50% glasova građana Bolivije.
Kao ministar ekonomije Arce je pomogao Moralesu da smanji stopu siromaštva i nadgledao je procvat izvoza prirodnog plina zbog kojeg je bolivijska ekonomija postalo jedna od najbrže rastućih u Latinskoj Americi.
Ovaj put imat će mnogo teži zadatak. Ekonomija Bolivije suočava se s ogromnim padom, a pandemija koronavirusa dodatno je oslabila kapacitete ove države.
Povratak "roze talasa"
Ono što sigurno možemo očekivati jeste da Bolivija napravi određeni zaokret u odnosima sa susjednim i drugim zemljama. Prema analizama geopolitičkih stručnjaka, dolaskom Arcea na vlast Bolivija će se vratiti saradnji s Venecuelom, Kubom i Nikaragvom, dok će, s druge strane, Brazil i SAD, s kojima su sarađivali bolivijski desničari, vjerovatno zahladiti odnose s ovom državom.
Mnogi upravo Arceovu pobjedu vide kao povratak nečega što se stručno naziva "roze talas". Termin je to koji se veže za područje Latinske Amerike i označava okretanje prema ljevičarskim idejama i snažno odbacivanje neoliberalnih ekonomskih modela.
Predstavnici ovog talasa su, pored bolivijskih ljevičara, bili i predsjednik Venecuele Hugo Chavez i Brazila Luiz Inácio Lula da Silva.
Upravo je bivši predsjednik Brazila nakon izlaska iz zatvora najavio da će učestvovati na sljedećim izborima. U tom slučaju, upravo će on biti najveći protukandidat konzervativcu Jairu Bolsonaru.
I u drugim zemljama Južne Amerike bukte nemiri povodom sve većeg socijalnog jaza.
Stanovnici Čilea mjesecima su protestovali i tražili izmjene ustava kako bi konačno izašli iz "Pinocheove ere vladanja". Grupe koje žele promjenu ustava, a većinom dolaze iz ljevičarskih stranaka, smatraju da će novi ustav ukloniti najveću zapreku na putu prema temeljitim društvenim promjenama u toj južnoameričkoj zemlji s velikim nejednakostima.
