{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prije 71 godinu potpisana Atlantska povelja

14.8.2012. u 11:55
1
1
Prije 71 godinu potpisana Atlantska povelja
1
Na današnji dan 1941. godine predsjednik SAD-a Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill izdali su dokument pod nazivom Atlantska povelja, kao deklaraciju o planovima poslije Drugog svjetskog rata. Dvojica državnika usaglasila su stavove u vezi s tim dokumentom, boraveći na ratnom brodu na sjeveru Atlantskog okeana, u kanadskim vodama.
Povelja je, kako su lideri pojasnili, bila deklaracija njihovih nada u bolju budućnost za cijeli svijet i u njoj su bila potvrđena uvjerenja u samoopredjeljenje, slobodnu trgovinu, slobodu morskih dobara i puteva te razoružanje poslije pobjede nad tiranijom Sila Osovine. Atlantska povelja je izdata u augustu 1941. godine u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada), četiri mjeseca po uključenju SAD-a u koalicione snage.

Povelja, koja se smatra pretečom Ujedinjenih naroda, sadržavala je četiri takozvana Rooseveltova pravila o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Roosevelt je s Churchillom potpisao i Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv Sila Osovine.

U tekstu povelje se kaže kako se nadaju da će nakon konačne pobjede nacizma biti stvorene mogućnosti za siguran život ljudi u granicama svojih zemalja. "No, to se neće moći dogoditi ukoliko se zemlje nastave naoružavati na kopnu, moru ili u zraku", pisalo je u povelji. Tekst ukazuje na želju uspostave jedne svjetske organizacije koja će biti kadra osigurati svjetski mir i dijalog među nacijama. U zemljama koje su bile pod nacističkom čizmom u toku Drugog svjetskog rata, povelja je dočekana kao poruka nade i mira te uspostave jedne svjetske organizacije bazirane na različitostima svjetskih morala.

Kratko nakon Churchillovog povratka sa sastanka, predstavnici 10 vlada sastali su se u Londonu i podržali principe Atlantske povelje potpisivanjem deklaracije u septembru 1941., a riječ je o Sovjetskom Savezu i devet okupiranih zemalja Evrope: Belgija, Holandija, Luksemburg, Poljska, Čehoslovačka, Grčka, Norveška, Jugoslavija i Francuska.

Osam osnovnih tačaka povelje su bile:

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo neće zahtijevati nikakva teritorijalna proširenja
Teritorijalne prilagodbe moraju biti u skladu sa slobodno izraženom voljom zainteresovanog naroda
Svi ljudi imaju pravo na samoodređenje
Trgovinske barijere među državama će se smanjiti
Unapređenje globalne ekonomske saradnje i socijalne skrbi
Potpisnici će raditi na slobodnom prolazu brodova morima zaraćenih zemalja
Potpisnici će raditi na svijetu bez straha i rata
Razoružanje agresorskih zemalja i opće razoružanje nakon rata

Na samom početku i Roosevelt i Churchill su pokazivali malo interesa za uključivanje drugih država u projekt mira i dijeljenje zajedničke odgovornosti za međunarodni mir i s ostalim državama. To se promijenilo nakon japanskog napada na Pearl Harbour i stupanja SAD-a u rat. Porasla je svijest o tome da trajni mirovni poredak zahtijeva koaliciju država na nešto široj osnovi i uključivanje Sovjetskog Saveza.

Tako se 1. januara 1942. godine 26 država, pod vodstvom SAD-a, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Kine, obavezalo na poštivanje Povelje Ujedinjenih naroda i na nastavak borbe protiv neprijateljskih država - posebno protiv Njemačkog Reicha, Italije i Japana - i to svim raspoloživim sredstvima do konačne pobjede. Istovremeno, sve te države su priznale načela američko-britanske Deklaracije o mirovnom poretku nakon rata i složile se da je nužno 'osnivanje trajnog sistema za zaštitu međunarodne sigurnosti'. Tokom Drugog svjetskog rata još se 21 država priključila Deklaraciji.

Ujedinjeni narodi danas imaju 192 članice.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: