Na godišnjoj konferenciji vašingtonskog Centra za proučavanje islama i demokratije nekoliko stručnjaka pozvalo je SAD da se pokuša konstruktivnije povezati s islamističkim organizacijama. Kako su kazali, cilj je potaknuti te skupine na usvajanje pragmatičnijih i demokratskijih političkih programa, izvještava VoA u utorak.
Prema nedavnom istraživanju Centra za proučavanje islama i demokratije mnoge sekularne arapske vlade iskoristile su islamsku revoluciju u Iranu, koja se dogodila 1979. godine, za generiranje straha od radikalnoga i potencijalno nasilnog političkog islama. Arapski su vladari najčešće koristili taj strah za vlastitu autokratsku vladavinu.
No što su oni više udarali na političke islamističke organizacije, takvi pokreti postajali su sve popularniji. Danas se procjenjuje da islamističke skupine imaju iza sebe oko 30 posto biračkog tijela u arapskim zemljama.
"Mnogi su u Washingtonu i u arapskom svijetu zabrinuti šta bi bio konačni rezultat demokratije kada bi na izborima pobijedili islamistički pokreti. Pitanje je bi li to bilo dobro ili loše za demokratiju. Mnoge vlade koriste tu dilemu i strah od islamista kako bi odgodile važne demokratske reforme", smatra Radwan Masmudi, predsjednik Centra za proučavanje islama i demokratije.
Masmudi kaže da Sjedinjene Države ne bi smjele dopustiti autokratskim arapskim čelnicima da sebe prikazuju kao jedinu alternativu radikalnim islamistima. On je zabrinut da američki napor za demokratizaciju arapskog svijeta gubi na snazi.
No Francis Ricciardone, bivši američki veleposlanik u Egiptu, tvrdi da američka podrška demokratskim promjenama na Srednjem istoku nije oslabila, ali priznaje da SAD ima problema kada su u pitanju transnacionalni islamski pokreti poput Muslimanskog bratstva u Egiptu, čiji su članovi izabrani u parlament kao neovisni kandidati.
"Kad je ujesen 2005. godine u parlament izabrano 88 tih 'neovisnih' kandidata, nije da se nismo htjeli sastati s njima. Mi se sastajemo sa članovima parlamenata u mnogim zemljama, ali to ne znači da oni imaju američku podršku. Štaviše, mi se često ne slažemo s njihovim stajalištima", kazao je Ricciardone.
On dodaje da afmosfera uzajamnog nepovjerenja komplicira odnose između SAD-a i Muslimanskog bratstva.
Emad Shahin, gostujući profesor na Sveučilištu Harvard, predviđa da će Sjedinjene Države jednog dana imati fleksibilniju odnos prema islamističkim skupinama: "Obično SAD prilagodi svoj stav kad se promjeni situacija na terenu. Ako se poduzmu koraci na izgradnji povjerenja, odnosno pokrene dijalog s političkim islamom, onda vjerujem da bi do dolaska islamista na vlast moglo biti dosta zajedničkih stavova, pa čak i promocije zajedničkih ciljeva."
Jedan od ljudi koji se dosta zalažu u promociji demokratije u muslimanskom svijetu je Saad el-Din Ibrahim, američki sociolog i aktivist za ljudska prava porijeklom iz Egipta. Njega su egipatske vlasti uhapsile 2000. godine i proveo je u zatvoru 18 mjeseci. Ibrahim vjeruje da bi SAD iskrenim dijalogom mogao pridobiti islamiste na svoju stranu.
On se prisjeća da je u zatvoru u Egiptu sreo čelnike Muslimanskog bratstva te tvrdi kako ih je nagovorio da promijene svoj politički pristup i pristanu na pluralističku demokratiju zapadnjačkog stila. Ibrahim je upozorio da američki napori na demokratizaciji arapskog svijeta ne bi trebali slabiti zbog zabrinutosti Washingtona da bi na budućim izborima mogli pobijediti radikalni islamisti.
Takav stav samo bi ojačao autokratske arapske vladare - kazao je Ibrahim koji smatra da bi Sjedinjene Države trebale održavati dijalog s umjerenim islamskim skupinama u regiji koje vjeruju u pluralističku demokratiju, mirnu tranziciju vlasti, jednakost muškarca i žena te muslimana i nemuslimana.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
