Borba za ravnopravnost
0

Nakon 60 godina žene preuzimaju Švedsku crkvu, više je svećenica nego svećenika

A. B.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Od ove godine u Švedskoj crkvi više je svećenica nego svećenika i sada više od 60 godina nakon što im je dopušteno obavljati svećenićku službu, žene su postale većina.

Kako piše The Local, od 3.060 zaređenih svećenika u Švedskoj crkvi 1.533 ili 50,1 posto su žene. Susann Senter bila je jedna od prve četiri žene koje su zaređene 1975. godine u biskupiji u švedskom gradu Vasterasu.

Uprkos dozvoli, žene su godinama bile isključene u mnogim biskupijama

Naime, na sinodu (sastanku) Švedske crkve 1958. godine, svećenička služba službeno je otvorena i ženama, ali postojala je i takozvana "klauzula savjesti", što znači da biskupi koji su s teološkog vjerovanja bili protiv zaređenja žena nisu to morali činiti.

Zbog toga su decenijama nakon što je svećenička služba otvorena za oba spola, žene i dalje bile isključene u mnogim biskupijama. Međutim, proces feminizacije išao je mnogo brže nego što je Švedska crkva predviđala.

Jedan izvještaj iz 1990. godine procijenio je da će trebati proći otprilike cijeli vijek prije nego što polovinu svećenstva budu činile žene, ali taj prag je dosegnut samo 30 godina kasnije.

Švedska trenutno ima nadbiskupicu Antje Jackelen, a 2009. godine Eva Brunne postala je prva otvoreno lezbijska biskupica na svijetu. Ipak, to ne znači da je ravnopravnost spolova u Švedskoj crkvi završena stvar.

Primjer za to je biskupija u Geteborgu u kojoj je konzervativni pokret vladao toliko dugo da je prije dvije godine biskuocia Susanne Rappmann dočekana s podijeljenim osjećajima. Pastor Runne Imberg je prilikom njenog zaređenja rekao da je "ni na koji način neće smatrati svojom biskupicom".

"Priznat ću da mi je nadređena u administrativnim stvarima, ali ona nikada neće postati moj duhovni vođa", rekao je Imberg.

Također, prema crkvenim novinama Kyrkans Tidningu, postoji značajna razlika u plaćama od oko 2.200 kruna (oko 200 eura) mjesečno, što Crkva objašnjava činjenicom da najviše položaje i dalje pretežno zauzimaju muškarci.

Šveđani nisu pretjerano religiozan narod

Švedska crkva, najveća luteranska zajednica u Evropi, bila je državna Crkva do 2000. godine. Među 10,5 miliona stanovnika, Crkva i dalje ima gotovo šest miliona članova, što ne znači da su Šveđani posebno religiozni.

Sve do 1996. godine sva je novorođenčad automatski postajala članovima Švedske crkve, ali posljednjih godina članstvo rapidno opada, posebno među mlađom populacijom.

Međutim, čak i među onima koji su registrovani u bivšoj državnoj Crkvi u manjini se nazivaju predanim kršćanima.

Prema istraživanju Gallup Internationala, Šveđani spadaju u najmanje religiozne narode na svijetu. Samo petina stanovnika izjašnjava se kao vjernici, a samo dva posto članova Švedske crkve redovno dolazi na nedjeljnu misu.

Na početku 20. vijeka, zajedno s promjenom pozicije žena u društvu, započela je i rasprava o mogućoj ulozi žena u Švedskoj crkvi.

U to vrijeme, kako je kazala zaređena svećenica koja se bavi religioznim studijama Johanna Andersson, biskupe je postavljala vlada, a samo su muškarci smjeli obavljati vladine dužnosti.

"Kasnije je postao čest argument protiv svećenica to što žene nikad nisu zauzimale istaknute pozicije u Crkvi pa se jednostavno nije htjela kršiti ta tradicija", navela je Andersson.

Za vrijeme pokreta za oslobađanje žena, ranih 70-ih godina, veliko istraživanje pokazalo je da 95 posto vjernika podržava zaređenje žena, ali samo 50 posto klera.

Primjer Susann Senter uglavnom je bio u skladu s tim brojevima.

"Moji su župljani bili oduševljeni što pred sobom vide ženu. Daleko više otpora u to vrijeme pružali su drugi svećenici. Neki su mi rekli da nikad neću biti prava svećenica", kazala je Senter.

Kada je Senter ranih 80-ih godina trebala predvoditi misu za svoje kolege, mnogi od njih se uopće nisu pojavili.

"U to vrijeme je prevladavala radost zbog činjenice da smo mogle biti svećenice u svojim župama. Bile smo zahvalne zbog podrške koju smo dobile, ali snažno je utjecalo na mene kada su se preispitivali moji najdublji porivi", navela je Senter.

Međutim, na kraju Senter tvrdi da je rast broja svećenica promijenilo lice Švedske crkve.

"Crkva je postala liberalnija i danas je bliža društvu. Dok sam bila mlađa, pastori su uglavnom nastupali s pozicije moći. Danas, djelimično zbog utjecaja žena, Švedska crkva više ne predstavlja autoritet. Razlog njenog postojanja preusmjerio se na služenje ljudima", zaključila je Senter.