Kiparski predsjednik Demetris Christofias poslao je pismo palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu, obavijestivši ga o takvoj odluci, prenijele su agencije.
U pismu se spominju "duboke povijesne veze" između Palestine i Kipra i izražava nada da će se postići mirovni sporazum koji će osigurati postojanje neovisne palestinske države s istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.
U petak je Paragvaj saopćio da priznaje neovisnu palestinsku državu u granicama prije rata 1967. godine, kada je Izrael osvojio Zapadnu obalu s istočnim Jerusalemom i pojas Gaze.
U posljednjih nekoliko mjeseci palestinsku državu su priznali i Brazil, Argentina, Ekvador, Bolivija i Urugvaj u granicama prije rata, a Čile i Peru su također saopćili odluku o priznanju, ali nisu spominjali granice.
Evropske zemlje manje naginju jednostranom priznanju, ali je rastući trend davanja višeg nivoa palestinskim misijama. Francuska, Španjolska i Irska već su objavile da se diplomatske misije pretvaraju u veleposlanstva.
Izrael procjenjuje da će to uskoro učiniti Velika Britanija, Švedska, Belgija, Finska, Njemačka, Danska, Malta, Luksemburg i Austrija.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova je prošle sedmice pozvalo irskog veleposlanika u Tel Avivu kako bi uložilo protest zbog unapređenja palestinske misije, izrazivši razočarenje i upozorivši da to ne doprinosi mirovnom procesu ni na koji način.
Odluka Kipra o priznanju Palestine donesena je u trenutku kada on nastoji ojačati veze s Izraleom, pa je zato primljena s iznenađenjem.
