O strahovima Pekinga
0

Kineski analitičari: Ruski nacionalizam je ojačao, ne treba prisiljavati Putina da postane Hitler

S. M.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Nekoliko kineskih zvaničnika, profesora i analitičara komentarisalo je odnos Kine prema rusko-ukrajinsko ratu istakavši se da je Peking zabrinut trenutnom krizom, iznenađen otporom koji su Ukrajinci pružili, zaključivši da Zapad ne treba prisiljavati Putina da postane novi Adolf Hitler.

Visokorangirani oficir kineske Narodnooslobodilačke vojske rekao je da je Peking bio šokiran izbijanjem ukrajinskog rata te da je zabrinut situacijom dok pokušava da nađe mirno rješenje.

Govoreći na marginama nedavno završenog odbrambenog samita Shangri-La u Singapuru, general-pukovnik He Lei je naglasio da Peking nije očekivao rat, koji je počeo kada je Rusija izvršila invaziju na svog susjeda u februaru prošle godine.

"Kina je veoma zabrinuta i žali jer do sada nismo došli do mirovnog rješenja", rekao je, te dodao da su pregovori jedino rješenje za okončanje rata.

On smatra da će trenutno uplitanje Sjedinjenih Američkih Država produžiti konflikt.

Specijalni izaslanik Kine za evroazijska pitanja Li Hui rekao je da je kineski stav dosljedan jer insistira na tome da se poštuje suverentitet svih strana te da nijedna zemlja ne može narušiti sigurnost druge zemlje radi sopstvene nacionalne sigurnosti. Također kritikovao je NATO što koristi rat za pritisak i izolaciju Rusije.

"SAD su se prema Ukrajini, u borbi protiv Rusije, odnosile kao prema topovskom mesu, tako da bi imala jednog konkurenta i strateškog rivala manje ako Moskva izgubi rat", rekao je Hui.

Zhou Chenming, istraživač u vojnom Centru za nauku i tehnologiju Yuan Wang sa sjedištem u Pekingu, rekao je da je Peking iznenađen otporom Ukrajine, posebno nakon što je prije osam godina izgubila Krim od Rusije.

"Zaista, Kina nije očekivala da bi Ukrajinci mogli biti tako hrabri da se bore protiv moćnih ruskih trupa tako dugo", rekao je Zhou i dodao da očekuje da će se rat nastaviti dok se obje strane ne iscrpe.

Drugi kineski analitičari odbrane rekli su izneseni stavovi zvaničnika odražavaju zabrinutost Pekinga zbog rata, u kojem su obje strane posljednjih mjeseci razmještale više vojnika i smrtonosnog oružja.

"Kina se osjeća uznemireno jer vjeruje da jedan od krajnjih ciljeva Zapada predvođenog SAD-om nije slabljenje Rusije, već obuzdavanje Kine, što je potez za očuvanje globalne hegemonije Washingtona", rekao je Eagle Yin, istraživač Kineske fondacije za međunarodnu saradnju i strateške studije u Pekingu.

"Ukrajinska kriza dovela je SAD i evropske zemlje na nivo solidarnosti koji je bez presedana, stavljajući veliki pritisak na Kinu, koja sada želi da igra ulogu ključnog posrednika", dodao je.

Ni Lexiong, profesor na Šangajskom univerzitetu političkih nauka i prava, rekao je da je Peking zabrinut zbog toga šta bi se moglo dogoditi ako ruski predsjednik Vladimir Putin osjeti da je stjeran u ćošak.

"Najgori scenario je da Putin koristi taktičko nuklearno oružje kao posljednje sredstvo za pobjedu. Samo pobjednik na bojnom polju ima pregovaračku moć za pregovaračkim stolom - to je uvijek slučaj u svakom ratu", rekao je Ni.

Zhou je također pozvao NATO da osigura da Moskva ima izlaz iz trenutne situacije.

"Nemojte prisiljavati Putina da postane još jedan Adolf Hitler, imajući na umu da je rat u Ukrajini već zapalio uspon nacionalizma (u Rusiji)", rekao je.

Tokom virtuelnog foruma koji je u petak organizovala kineska Nacionalna akademija za razvoj i strategiju Univerziteta Renmin kineski stručnjaci istakli su da bi Kina trebala razmisliti o svom odnosu s Rusijom dok se suočava s pritiskom zbog svoje percipirane podrške Moskvi u ratu u Ukrajini.

Ruska invazija na Ukrajinu stavila je prijateljstvo "bez granica" između Pekinga i Moskve pod mikroskop, a Kina se suočava sa sve većim pritiskom zbog odbijanja da osudi Rusiju. Kina ne priznaje Krim i četiri druga anektirana regiona Ukrajine kao rusku teritoriju, ali rat i zapadne sankcije Rusiji nisu zaustavile približavanje veza između dva susjeda u različitim područjima.

Dvosmjerna trgovina između Kine i Rusije ostala je jaka tokom prvih pet mjeseci ove godine, uz povećanu vrijednost od 40,7 posto u odnosu na godinu ranije, dok je trgovina između SAD-a i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije, smanjena za 12,3 posto.

Zou Xiying, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmn, rekao je da bi Kina trebala uravnotežiti svoje odnose s Rusijom kao način da se suprotstavi strategiji Washingtona da ujedini svoje saveznike kako bi obuzdala Peking.

"Kina ne treba da stoji ni uz Rusiju ni uz Zapad. Umjesto toga, Kina treba da stoji na poziciji koja daje prioritet sopstvenim nacionalnim interesima", rekao je on.

Washington je dugo kritizirao Peking zbog njegovog odbijanja da osudi invaziju Moskve na Ukrajinu i upozorio Kinu ranije ove godine da ne daje oružje Rusiji.