Grijesi iz prošlosti
61

Karipske zemlje spremne tražiti da britanska kraljevska porodica plati odštetu za trgovinu robljem

F. H.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Karipske zemlje pripremaju službena pisma u kojima će zahtijevati da se britanska kraljevska porodica izvini i plati odštetu za ropstvo.

Nacionalne komisije za odštetu u regiji također će se obratiti Lloydu iz Londona i Crkvi Engleske sa zahtjevima za finansijskim isplatama i reparativnom pravdom za njihovu historijku ulogu u trgovini robljem.

Komisije planiraju dopise institucijama poslati do kraja godine, piše Telegraph.

"Nadamo se da će kralj Charles ponovno razmotriti pitanje reparacija i dati dublju izjavu počevši s isprikom, te da će on sredstva kraljevske porodice staviti na raspolaganje za reparativnu pravdu. Trebao bi staviti nešto novca na raspolaganje. Ne kažemo da treba izgladnjivati sebe i svoju porodicu i ne tražimo drangulije. Ali vjerujemo da možemo sjesti za stol i razgovarati o tome što se može staviti na raspolaganje za reporativnu pravdu", kazao je Arley Gill, advokat i predsjednik komisije za reparacije Grenade.

Dodao je da je dužnost ponuditi odštetu "na svim razinama, bankama, crkvama, osiguravajućim društvima poput Lloyd'sa te univerzitetima i koledžima koji su imali koristi".

Ranije ove godine, Guardian je otkrio da su direktni preci kralja Charlesa III i kraljevske porodice kupovali i iskorištavali porobljene ljude na plantažama duhana u Virginiji.

Istraživanje dramaturginje Desirée Baptiste otkrilo je dokument koji upućuje kapetana broda da isporuči porobljene Afrikance Edwardu Porteusu, vlasniku plantaže duhana u Virginiji, i još dvojici muškaraca. Porteusov sin, Robert, naslijedio je očevo imanje prije nego što je svoju porodicu preselio u Englesku 1720.

Kasnije se direktni potomak, Frances Smith, udala za aristokrata Claudea Bowes-Lyona. Njihova unuka bila je Elizabeth Bowes-Lyon, pokojna kraljica majka.

Guardian je također pronašao dokumente koji povezuju trgovca robljem Edwarda Colstona s britanskom monarhijom.

Kao odgovor na Guardianovo izvještavanje, Charles je prvi put signalizirao svoju podršku istraživanju veza između britanske monarhije i transatlantske trgovine robljem.

Glasnogovornik Buckinghamske palače rekao je tada da je kralj pitanje ropstva shvatio "duboko ozbiljno", što je opisao kao "užasavajuću grozotu".

Procjenjuje se da je golema britanska pomorska industrija između 1640. i početka 19. stoljeća prevezla oko 3,2 miliona porobljenih Afrikanaca širom svijeta.

Lloyd's iz Londona, koji je bio globalni centar za osiguranje te industrije, rekao je da im je "duboko žao" zbog svog sudjelovanja u trgovini.

“To je dio naše zajedničke historije koja je uzrokovala ogromnu patnju i nastavlja imati negativan utjecaj na crnačke i etnički raznolike zajednice danas”, objavila je kompanija na svojoj web stranici.

Vodeće osobe u Crkvi Engleske također su posjedovale porobljene ljude, a prethodno je priznala da je prethodnik njenogmodernog investicijskog fonda, pod nazivom Queen Anne’s Bounty, uložio značajne iznose u South Sea Company za trgovinu robljem u 18. stoljeću.

"Nema sumnje da su oni koji su ulagali znali da South Sea Company trguje porobljenim ljudima, a to je sada izvor prave sramote za nas, zbog čega se ispričavamo", Gareth Mostyn, izvršni direktor Church Commissioners. , rekao je BBC radiju ranije ove godine.

Adrian Odle, advokat i predsjednik komisije, rekao je za Telegraph da su britanske institucije ugrožene krivnjom svojih predaka, rekavši da "svaka imovina koju kraljevska porodica posjeduje ima miris ropstva".

On će nastojati zaobići vladu Ujedinjenog Kraljevstva, koja do sada nije bila prihvatljiva za ideju odštete, s službenim pismima koja će biti sastavljena i isporučena do decembra.