I Kineski zid, jedno od svjetskih graditeljskih čuda je, primjera radi, podvrgnut akciji uljepšavanja. Na više od 13 kilometara duž zida proteže se "Olimpijski zmaj", umjetnička instalacija koja predstavlja nacionalne i regionalne zastave svih 205 zemalja čiji sportisti učestvuju na Olimpijadi.
Glavni stadion, nazvan "Gnijezdo" i još 31 olimpijski objekt spremni su već mjesecima. Glavni pres-centar otvoren je nedavno i njegov je kapacitet predviđen za više od 20 hiljada novinara iz cijelog svijeta, izvještava dopisnik VoA-e.
Zvaničnik Međunarodnoga olimpijskog komiteta Hein Verbruggen nedavno je obišao taj objekt i tom prilikom, pored ostalog, rekao: "Ovo izuzetno zdanje, zajedno s međunarodnim radiotelevizijskim centrom, spada među najvažnije objekte ovih igara, jer će odavde kretati priča o Olimpijadi Peking 2008."
I mnoge naoko sporedne stvari u Pekingu također su osavremenjene. Kineska vlada je, naprimjer, utrošila 57 miliona dolara da bi renovirala više od pet hiljada javnih sanitarnih objekata.
Uspekos svemu tome, svemu onome što su vlada, organizatori i svi oni koji su bili i jesu uključeni u pripreme Igara učinili i čine i dalje, ostaje pitanje da li će zahvaljujući Olimpijskim igrama Kina popraviti sliku o samoj sebi ili će biti potvrđeno ono što kritičari zamjeraju toj zemlji.
Kineski zvaničnici su poduzeli akcije čiji je cilj da smanjivanje zagađenja zraka u Pekingu i potrošili više od 15 milijardi dolara na mjere protiv zagađenja, uključujući premještanje tvornica i ograničavanje automobilskog prometa u gradu tokom nadmetanja.
Pitanje slobode medija u Kini aktuelizirano je kada su TV mreže, koje su prava direktnog TV prijenosa platile milijardama dolara, shvatile da su kineske vlasti ograničile vrijeme kad mreže mogu da izvještavaju s Trga Tiananmen.
Organizacije koje se bore za ljudska prava iskoristile su interes medija za Olimpijadu da njihovu pažnju usmjere na zloupotrebe ljudskih prava u Kini. Amnesty International je nedavno kineskoj ambasadi u Parizu predao peticiju sa gotovo 120 hiljada potpisa kojom se traži oslobađanje političkih zatvorenika u Kini.
Kako Amnesty procjenjuje, u toj je zemlji trenutno u zatvorima oko pola miliona ljudi bez ikakve optužnice ili suđenja. Bili bi nužni neki ozbiljni koraci kineskih vlasti da bi svijet bio uvjeren da Kina ispunjava obećanja da će poštovati ljudska prava, data u vrijeme podnošenja kandidature i lobiranja za izbor ovogodišnjeg olimpijskog domaćina.
Za sada Kina uspješno izbjegava bilo kakve diplomatske neprijatnosti.
Nakon što je ranije nagovijestio da bi mogao bojkotirati ceremoniju otvaranja Igara u znak protesta zbog Tibeta, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sada kaže da će doći u Peking. I američki predsjednik George W. Bush također planira da prisustvuje ceremoniji otvaranja Igara, uz napomenu da on o nužnosti poštivanja ljudskih prava direktno razgovara s kineskim predsjednikom Huom Jintaom.
"Kineski predsjednik i ja stalno razgovaramo o ljudskim pravima i političkim slobodama. Gospodinu Jintau je dobro poznat moj stav o tome. I kao što sam rekao, meni ne treba olimpijada da bih otvoreno razgovarao o vrućim pitanjima sa nekim s kime imam dobre odnose", kazao je Bush.
Usprkos nadanjima Kineza da će Olimpijske igre biti iskorištene kao prilika da se svijetu pokaže moderna Kina, i dalje postoji zabrinutost da bi politika mogla pokvariti dobro zamišljenu i, kako se na svemu do sada urađenom da zaključiti, dobro organiziranu najveću smotru sportista iz svih dijelova svijeta.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
