Film "Hassan i Morcos" realiziran je 2008. godine. Govorio je o tragičnim ludostima sektaštva.
"Ljudi moraju dići glas kako sve ne bi postalo samo Hassan", rekla je Magda Haroun, koja je rođena u Aleksandriji 1952. godine za AFP.
Ali, šansa da se Cohen izjednači s Hassanom u Kairu i Aleksandriji je 200 naspram 84 miliona. Toliko je ostalo Jevreja u zajednici koju je nekada činilo 80.000 osoba.
Vođa zajednice Carmen Weinstein umrla je u subotu u 84. godini, a novi vođa Jevreja će biti izabran nakon što ona bude sahranjena na jevrejskom groblju u Kairu.
Nakon što je Egipat vodio neuspješan rat s drugim arapskim zemljama protiv Izraela 1948. godine, mnogi egipatski Jevreji su morali napustiti zemlju ili su protjerani zauvijek.
Prava njihove zajednice istražena su u dokumentarcu "Jevreji u Egiptu", koji je uradio egipatski režiser Amir Ramses. Film je imao veliki odziv umjetnika, aktivista i novinara.
Film koji nastoji istražiti taj aspekt te historije počinje intervjuima s prolaznicima na ulici o temi - Jevreji.
"Oni su neprijatelji Islama", rekao je jedan čovjek, a drugi dodao: "Oni su prokleti od Boga".
Dokumentarac se vraća u daleku prošlost i prikazuje snimke privlačne Leile Mourad, koja je dominirala srebrenim platnom, a Jevreji su bili među liderima političkih partija,
Sniman je u Egiptu i Francuskoj, gdje žive male grupe izgnanih egipatskih Jevreja.
"Tokom sukoba Jevreji su bili izmiješani s drugim nacijama, ali tokom arapsko-izraelskog sukoba na njima su se slomila koplja", rekao je režiser Ramses, koji se i sam morao boriti kako bi njegov film uopće bio prikazan.
Čak je trebao tražiti i dozvolu Službe za državnu sigurnost.
U dokumentarcu Ramses je intervjuisao Jevreja, rođenog Egipćana, koji je bio prisiljen napustiti zemlju nakon rata (1948. godine). Razgovarali su o prisilnom protjerivanju i rastu antisemitizma nakon arapsko-izraelskog konflikta.
Magda Haroun se prisjetila kako se njen otac, poznati advokat Shehata Haroun, prijavio kao volonter u egipatsku vojsku, ali su ga uhapsile snage sigurnosti. Deceniju kasnije, kaže Magda, pogrde upućenim Jevrejima bile su svakodnevica na ulicama i u učionicama.
"Ali mi nismo otišli, ovo je naša država", rekla je.
