Ove iskopine su od ključnog značaja za diskusiju o prelazu ljudske vrste od neandertalca do tzv. homo sapiensa i njegovog širenja. Tek nedavno naučnici su uspjeli da odrede starost kostiju - stari 31.000 godina, pornađeni ostaci homo sapiensa su drugi po starosti u Evropi.
Kompleks pomenutih ljudskih ostataka se također ubraja među najpotpunije pronađene ostatke modernog čovjeka, a sačuvani su dijelovi lobanje, vilica i zubi od najmanje pet odraslih osoba, ali i djece. Osim toga, uz ljudske ostatke pronađeni su i arheoloski artefakti.
Pored već pomenutih izuzetno vrijednih pronalazaka, u Muzeju će također biti postavlja druga paleoantropoloska blaga. Po prvi put će se javnosti predstaviti najnovije iskopine ljudskih ostataka iz ledenog doba, pronađeni u austrijskom gradu Kremsu u periodu od 2005. do 2007. godine. U fokusu je kopija tzv. "Sahrane blizanaca“. Ove 27.000 godina stare grobnice su najstarije očuvane grobnice Austrije iz ledenog doba, na osnovu kojh su naučnici uspjeli doći do brojnih zaključaka o socijalnom ponašanju ljudi iz mlađeg starog kamenog doba.
Naime, nasuprot dosadašnjim uvjerenjima, novoređencad su od samog rođenja smatrana punopravnim članovima društva, na šta ukazuje vrijedan nakit pronađen u grobnici, a plećka mamuta, kojom su blizanci prekriveni, je vjerovatno razlog što su ostaci novorođenčadi dobro očuvani.