Župljanin je u prvom pojavljivanju pred Haškim sudom (ICTY) rekao kako želi iskoristiti svoje pravo da se o krivici izjasni u roku od 30 dana jer, rekao je, još nije dobio optužnicu.
Tužilaštvo ICTY-a je 17. decembra 1999. podiglo optužnicu protiv Župljanina zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja na teritoriji BiH 1992. godine.
Župljanin, bivši načelnik Centra službi sigurnosti u Banjoj Luci, koji je u tom svojstvu imao glavnu komandu nad policijskim snagama Krajine i logorima uspostavljenim 1992., i bivši savjetnik nekadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, tereti se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj da se s tog područja tokom 1992. godine eliminiraju i trajno uklone Bošnjaci i Hrvati.
Tužilaštvo ga tereti za ubistvo, progon, mučenje i deportaciju nesrpskih civila, kao i za bezobzirno razaranje gradova, sela i vjerskih objekata u brojnim općinama.
Župljanin je u subotu smješten u pritvor ICTY-a nakon što su ga vlasti Srbije sprovele s beogradskog aerodroma redovnim letom za Holandiju.
U optužnici je navedeno više od 40 slučajeva ubistava koja su, kako stoji, počinile snage pod Župljaninovom kontrolom.
Haški sud je ranije proglasio krivim Radoslava Brđanina i osudio ga na 30 godina zatvora za učestvovanje u kampanji progona i drugih ratnih zločina nad nesrpskim stanovništvom u istom dijelu Bosne.
Župljanin, koji je uhapšen 11. juna u Pančevu, dva dana kasnije odbio je da primi hašku optužnicu tvrdeći da je pogrešno utvrđen njegov identitet i da on nije Župljanin već Branislav Vukadin.
DNK analizom je potvrđen identitet Župljanina, a rezultati analize dostavljeni su sudu 14. juna.
Vlada Srbije je, kako prenosi Tanjug, 20. juna dala saglasnost za izručenje ovoga haškog optuženika, a odluku je potpisao ministar pravde Dušan Petrović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
