Svijet
8

Irak: Jezidske izbjeglice čekaju da pređu granicu u potrazi za boljim životom

Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Više desetina iračkih jezida pobjegli su iz Mosula i Sinjara od militanata Islamske države Irak i Levent (IDIL) sklonivši se u mjesto Zaho kod Duhoka koji se nalazi na tursko-iračkoj granici.  

Većina izbjeglica koji su se smjestili u škole, džamije, u nedovršene zgrade ili na obale rijeka, čekaju dan kada će preći iračko-tursku granicu kako bi iz Turske otišli u neku evropsku zemlju.

Jezidske porodice nakon bijega od sigurne smrt u mjestu Zaho svakodnevno se suočavaju sa neuslovnim životom, u strahu da bi visoke temperature i nehigijenski uslovi života mogli doprinjeti pojavi zaraznih bolesti.

Jedan od izbjeglica Hamed Iso u razgovoru sa novinarom Anadolije rekao je da čeka dan kada će preći tursku granicu te da je njegova rodbina ostala u Sincaru i da su militanti IDIL-a neke od njih ubili, a neke oteli.

Izbjeglica Bereket Vedo istakao je da je jedini cilj ljudi da izvuku živu glavu i da se smjeste na neko sigurnije mjesto gdje bi mogli nastaviti sa svojim životom.

Xeyri Seydi tvrdi da su militanti IDIL-a oteli veliki broj djevojčica kako bi ih oženili ili silovali te da je iz tog razloga veliki broj njih izvršio samoubistvo. 

"U Iraku živimo u lošim higijenskim uslovima. Djeca se kupaju u veoma teškim uslovima. Ne možemo da pronađemo čistu vodu, a temperatura zraka iznosi 50 stepeni. Bojimo se da će nam se djeca razboljeti", rekao je Seydi smatrajući da će živjeti u boljim uslovima ako pređu tursku granicu.

Tokom bježanja od militanata IDIL-a nekoliko jezidskih žena se i porodilo,a jedna od njih je Zehra Isa koja se porodila u školskom dvorištu u mjestu Zaho.

"Kada smo pobjegli iz sela moja žena bila je trudna. Bježanje je za nju predstavljalo napor, mnogo se umarala. Bojao sam se za život svoje supruge i nerođene bebe, jer tokom bježanja moja supruga nije unosila dovoljno hrane ni vode. Kada smo stigli u mjesti Zaho dobila je porođajne bolove nakon čega je rodila prelijepu djevojčicu. Nakon boli i patnje koju smo proživjeli bježeći od svoje kuće, suze radosnice izostale su kada nam se rodila kćerka. Naša beba podigla je moral svim porodicama koje se ovdje nalaze. Mislimo da ćemo joj dati ime Avare (izbjeglica)", rekao je Salih Isa koji je objašnjavao zašto njegova porodica nije plakala od sreće kada im se rodila kćerka.

IDIL je proglasio halifat na teritorijima koje kontrolira, a za uvjet ostanka kršćana u Mosulu je naveo obavezan prelazak na islam. Taj radikalni stav prema pripadnicima drugih vjera su na svojoj koži osjetili i jezidi, koji su specifična heterodoksna vjerska zajednica, a etnički su Kurdi. Riječ je o monoteističkoj religiji koja zastupa vjerovanje da je prelazak na drugu vjeru najveći grijeh.

Jezidska religijska tradicija uglavnom se prenosila usmenom predajom na sjevernokurdskom jeziku kurmandži, na kojem se i obavljaju sve molitve i religijske rituale. Pisani izvori vjerovanja sadržani su u dvije knjige, i to u "Crnoj knjizi" (Mešafa Reš) i "Knjizi otkrivenja" (Kiteba Jelva), a obje te knjige se vode kao ukradene, dok su njihove replike štampane početkon 20. stoljeća, ali se sumnja u autentičnost tekstova.

Jezidi naseljavaju uglavnom provincije oko Sinjara, Mosula i Dohuka, a pretpostavlja se da ih ima oko 500.000. Pod različitim pritiscima posljednjih godina veliki broj pripadnika ove zajednice je izbjegao u Evropu.