Evropska centralna (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i EU odredili su Grčkoj ciljano smanjenje budžetskog manjka u navedenom razdoblju za 39,5 posto.
Da bi ispunila taj uvjet vlada u Atini bila je prisiljena smanjiti svoju potrošnju za 10 posto, što je ostvareno uglavnom kroz smanjenja plata državnih uposlenika.
No, podaci o prihodima i dalje nešto zaostaju za očekivanjima, sa zabilježenim tek 4,1-postotnim rastom prihoda od poreza, nasuprot ciljanih 13,7 posto.
Podaci koje je objavilo grčko ministarstvo finansija već su 5. augusta predočeni dužnosnicima ECB-a, MMF-a i EU-a, koji su kazali da Atina može računati na isplatu idućih devet milijardi eura vrijedne tranše kriznih zajmova u septembru. To je druga tranša trogodišnjeg ukupno 110 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za tu zemlju.
Međunarodni finansijski inspektori ističu kako su općenito zadovoljni mjerama štednje koje provodi grčka vlada ali traže dodatne reforme, uključujući otvaranje zaštićenih ekonomskih sektora te privatizaciju državnih kompanija.
EU i MMF u maju su Grčku spasili od bankrota početnom injekcijom 5,5 milijardi eura od MMF-a te 14,5 milijardi eura od evropskog bloka.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
