Na samitu EPP-a sudjelovat će osam premijera ili predsjednika zemalja članica EU-a - Angela Merkel (Njemačka), Jan Peter Balkenende (Nizozemska), Kostas Karamanlis (Grčka), Jean-Claude Juncker (Luksemburg), Lawrence Gonzi (Malta), Janez Janša (Slovenija), Aigars Kalvitis (Latvija) i Traian Basescu (Rumunjska) te austrijski vicekancelar Wilhelm Molterer.
Na samitu sudjeluje i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering.
Uz hrvatskog premijera Ivu Sanadera, također će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili, te premijeri Makedonije i Albanije Nikola Gruevski i Sali Berisha, javila je Hina.
Novi ugovor trebao bi zamijeniti evropski ustav, koji nikad nije stupio na snagu nakon što nije ratificiran u svim zemljama članicama zbog neuspjeha na referendumima u Francuskoj i Holandiji. Ugovor bi trebao omogućiti daljnje proširenje EU-a, budući da je sadašnji Ugovor iz Nice dizajniran za 27 zemalja članica.
"Usvajanje teksta reformskog ugovora ne znači samo da će Unija moći usredotočiti svoje napore na pitanja koja se izravnije odnose na građane i brinu ih, nego će to moći činiti još efikasnije", navodi portugalski premijer Jose Socrates u pismu kojim svoje kolege poziva na samit.
Obrisi ugovora dogovoreni su na samitu EU-a u junu ove godine za vrijeme njemačkog predsjedništva. Prema tome dogovoru, novi ugovor preuzima najveći dio rješenja iz propalog ustava. U ugovoru ne spominju simboli, zastava i himna EU-a, a izbačena je i riječ ustav.
Najvažnija promjena odnosi se na način odlučivanja u Europskoj uniji. Uvodi se novi sustav dvostrukog odlučivanja, što znači da je odluka prihvaćena ako za nju glasa 55 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto građana Europske unije. Međutim, na zahtjev Poljske, sadašnji sustav odlučivanja ponderiranim glasovima ostaje na snazi do 2014. godine, a do 2017. godine ostaje mogućnost da se odlučuje na taj način ako to zatraži neka od zemalja članica. Nakon 2017. godine odlučivalo bi se samo dvostrukom većinom.
Druga velika novost jest uvođenje funkcije predsjednika Evropskog vijeća na dvoipolgodišnji mandat, umjesto sadašnjeg sustava rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva. Također se uvodi i funkcija Visokog predstavnika koji će ujedno biti i potpredsjednik Evropske komisije, a bit će zadužen za vođenje vanjske politike Unije. To je, prema propalom Ustavu, trebao biti ministar vanjskih poslova EU-a, ali se na zahtjev Britanije odustalo od naziva ministar.
Velika Britanija je na junskom samitu izborila za sebe izuzeća u području pojačane policijske i pravosudne suradnje, a na nju se neće odnositi ni odredbe iz Povelje o temeljnim pravima. Britanija ne želi prihvatiti odredbe iz Povelje koje jamče široka prava na štrajk.
Izuzeće od Povelje naknadno je zatražila i Poljska iz drugih razloga - Varšava ne želi da u budućnosti bude prisiljena od strane EU-a da mijenja svoje zakone o obitelji i moralu, poput zakona o pobačaju.
Pravni stručnjaci i diplomati pretočili su dogovor iz lipnja u konkretni tekst ugovora. Preostalo je riješiti još neka otvorena pitanja kako bi novi ugovor bio prihvaćen. Ne bude li nekih iznenađenja tijekom ratifikacije, ugovor bi trebao stupiti na snagu do izbora za Europski parlament 2009. godine.
Čelnici će na samitu trebati riješiti neka otvorena pitanja koje postavljaju Poljska, Italija, Austrija i Bugarska.
Poljaci traži da se u sami ugovor unese tzv. mehanizam iz Ioannine koji omogućava odgodu donošenja odluke u slučajevima kada je onim zemljama koje su bile protiv nedostajalo samo nekoliko glasova da zaustave odluku.
Italija traži za sebe povoljniju raspodjelu zastupničkih mjesta u Evropskom parlamentu, a Austrija želi zadržati pravo na uvođenje kvota za strane studente, kako bi mogla zaustaviti masovni priljev studenata iz Njemačke. Austrijske kvote je Europski sud pravde proglasio nezakonitim.
Bugarska se protivi tvrdnjama EU-a prema kojima se europska valuta ne može pisati evro, kako je to slučaj u bugarskom jeziku, nego isključivo euro.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
