{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


21. maj - historijski dan za Crnu Goru

F
19.5.2006. u 14:11
0
0
21. maj - historijski dan za Crnu Goru
0
21. maj - historijski dan za Crnu Goru
Nedjelja, 21. maj, za Crnu Goru i njene građane je historijski dan kada njenih 484.718 građana s pravom glasa treba, na općem plebiscitu, donijeti odluku stoljeća - u kojoj će i kakvoj državi živjeti, hoće li u samostalnoj, suverenoj i nezavisnoj državi nastaviti evropski put ili će i dalje ostati u, po mnogima, nefunkcionalnoj i skupoj državnoj zajednici, sa svim rizicima s kojima se suočava službeni Beograd.
Pitanje na crnogorskom referendumu glasi: "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?".

Odluka o nezavisnosti bit će valjana ako za opciju DA glasa 55 posto od broja važećih glasova, pod uslovom da je na referendumu glasala većina od ukupnog broja upisanih birača.

Prema Zakonu, ako se građani na referendumu izjasne protiv, on se može ponoviti poslije tri godine.

Crna Gora je peta republika bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u kojoj će se, istina po drugi put, građani izjasniti o državnom statusu.

Nakon 5. oktobra 2000. godine, odnosno pada Slobodana Miloševića, u rješavanje srpsko-crnogorskih odnosa aktivno se uključila i Evropska unija uz posredovanje visokog evropskog dužnosnika Javiera Solane. Višemjesečni pregovori rezultirali su potpisivanjem Beogradskog sporazuma 14. marta 2002. godine, kojim je stvorena Državna zajednica Srbija i Crna Gora.

Sporazum su potpisali, u ime Crne Gore, Milo Đukanović i Filip Vujanović, u ime Srbije, pokojni Zoran Đinđić, u ime SR Jugoslavije, Vojislav Koštunica i Miroljub Labus, a u ime EU, Javier Solana.

Ustavna povelja donesena je 4. februara 2003. godine i po tom dokumentu svaka država može organizirati referendum o nezavisnosti nakon tri godine.

Krajem 2005. godine Evropska unija ponovo se aktivno uključila u posredovanje u vezi crnogorskog referenduma. Slovački diplomat Miroslav Lajčak imenovan je izaslanikom visokog evropskog predstavnika EU za crnogorski referendum. Uz Lajčakovo intenzivno posredovanje dva politička bloka usuglasila su pitanja vezana uz pravila održavanja referenduma i crnogorska skupština je 2. marta jednoglasno usvojila prijedlog o organiziranju referenduma 21. maja ove godine.

Zakon o crnogorskom referendumu, koji predviđa da je za njegov uspjeh potrebno više od 55 posto od broja važećih glasova, predložila je Evropska unija (EU), a usvojila Skupština Crne Gore.

Prijedlog o većini donio je 15. februara izaslanik visokog predstavnika EU za referendum Lajčak, nakon neuspjelih pokušaja blokova za nezavisnot i za zajedničku državu da dogovore rješenje.

"Formula od 55 posto izišlih prihvaćena je nakon veoma ozbiljnih analiza u Bruxellesu kao rješenje koje najbolje odražava konkretan odnos snaga u Crnoj Gori i nikome ne daje načelnu prednost", naveo je tada Lajčak.

Da bi pripreme i provođenje referenduma do kraja učinili neutralnim i objektivnim, EU je za predsjednika Republičke referendumske komisije predložila, a crnogorski parlament prihvatio, slovačkog diplomatu Františeka Lipku, koji je, prema ocjenama promatrača, vrlo uspješno vodio čitav proces i uspješno djelovao u sporovima suverenista i unionista.

Dva oštro suprotstavljena bloka, nakon višemjesečne kampanje, uvjerena su u svoju pobjedu. Suverenisti procjenjuju da će i 60 posto građana Crne Gore glasati za nezavisnost, dok unionisti smatraju da će i takozvana "siva zona", između 50 i 55 posto, koliko je za uspjeh referenduma odredila EU, biti njihova pobjeda. Niko se, međutim, od nezavisnih analitičara ne osuđuje preciznije prognozirati ishod glasanja inače podijeljene Crne Gore.

I jedan i drugi blok jedinstveni su, pak, u ocjeni da u nedjelju neće biti pobjednika i pobijeđenih, te u zahtjevu prema svojim pristalicama da referendum protekne u demokratskom ozračju. Ipak, sitniji incidenti, zabilježeni tokom predizborne kampanje, opominju na oprez, pa su čak i neke nevladine organizacije zatražile zabranu masovnog okupljanja građana u nedjelju navečer nakon saopćavanja neslužbenih rezultata.

Ikonografija predizbornih skupova bila je dobro poznata i viđena mnogo puta ranije. Dok su nezavisni vijorili samo crnogorske zastave, unionisti su nosili srpske i "savezne" zastave, zabavljali su ih pjevači s beogradske estrade, pjevale su se i pjesme o četničkom vojvodi Draži Mihajloviću, a na grudima mnogih mladića bili su posteri "srpskih heroja" Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Unionisti su vodili kampanju čiji tonovi su nametali dojam da se u nedjelju bira vlast, a ne država, naglašavajući da neće glasati za "privatnu državu Mila Đukanovića i kriminaliziranu sadašnju vlast", dok su suverenisti više govorili o evropskom putu Crne Gore.

Analitičari ne spore da je kampanja suverenista bila kvalitetnija, učinkovitija i kulturnija te procjenjuju da će oni imati više simpatizera, ocjenjujući da je sasvim moguće dostići cenzus od 55 posto koji je postavila EU. Također se predviđa i izuzetno visok izlazak birača - preko 85 posto.

Oba bloka, pored pozivanja na referendum domicilnog stanovništva, učinili su velike napore na dovođenje na izbore i većinu građana Crne Gore iz dijaspore. Srpska vlada, koje se dosta miješala u referendumsku kampanju, omogućila je svim građanima Crne Gore u Srbiji besplatan odlazak na birališta. S druge strane, crnogorska avio-kompanija "Montenegro-airlines" otkazala je sve letove za Beograd i otvorila 34 čarter linije prema evropskim i svjetskim metropolama.

Za crnogorski referendum vlada velik interes. Republička referendumska komisija izdala je blizu tri i po hiljade akreditacija za domaće i strane promatrače i preko 1.000 za novinara.

Republička referendumska komisija potpune službene rezultate objavit će tek u ponedjeljak navečer, no djelomični rezultati biti će objavljeni u nedjelju navečer. Nevladina organizacija, Centar za demokratsku tranziciju, najavila je objavljivanje neslužbenih rezultata u rekordnom roku, samo 15-tak minuta nakon zatvaranja birališta.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: