{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tužilaštvo: Hadžić je odgovoran za zločine na Ovčari

F
16.10.2012. u 15:08
0
1
Tužilaštvo: Hadžić je odgovoran za zločine na Ovčari
0
Tužilaštvo: Hadžić je odgovoran za zločine na Ovčari
Goran Hadžić
Tužitelj Haškog suda (ICTY) u utorak je u nastavku suđenja Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (SAO SBZS) i potom predsjedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK) upoznao sudsko vijeće s protjerivanjem hrvatskog stanovništva iz Dalja, Tovarnika, Bapske, Lovasa i Bogdanovaca, bitkom za Vukovar, kao "jednom od najkrvavijih i najbrutalnijih od Drugog svjetskog rata", te likvidacijom zarobljenika na Ovčari, i optužio Hadžića da snosi punu odgovornost za te zločine.
Tužilac Douglas Stringer je podsjetio da je JNA 19. novembra zauzela vukovarsku bolnicu, a da je drugi dan provedena evakuacija te su muškarci odvojeni od žena i djece. Oko 200 ljudi u pet autobusa odvezeno je u kasarnu JNA, dok je šesti autobus stigao kasnije. Istovremeno, objasnio je tužilac, na sastanku u Veleprometu Hadžić je, zajedno s Arkanom odlučivao o sudbini Hrvata.

"Hadžić se žustro suprotstavljao prebacivanju hrvatskih zarobljenika iz SAO SBZS u zatvore u Srbiji" te je insistirao da "tim ustašama sudi ovaj narod iz srpske autonomne oblasti", kazao je tužilac, navodeći Hadžićeve riječi iz intervjua srpskim medijima.

"Ključna je uloga Gorana Hadžića da zarobljenici ostanu u logorima u blizini Vukovara, da ne odu u zatvore u Srbiji...On je preuzeo odgovornost za te zarobljenike....a dokazi će pokazati da nije bilo sumnje kakva ih sudbina čeka", istaknuo je tužilac. Također podsjeća na njegovu izjavu da je "sam uzeo sebi u zadatak" da vrati zarobljenike koji su već bili prebačeni u Sremsku Mitrovicu.

Nakon sastanka u Veleprometu zarobljenici su odvedeni u poljoprivredno naselje Ovčara i smješteni u hangar za poljoprivrednu opremu. Prilikom izlaska iz autobusa, prepričava tužilac, morali su proći kroz tzv. "špalir", a pripadnici TO-a i paravojnih formacija su ih "udarali i šutirali". Tokom noći se u hangaru nastavilo premlaćivanje, uslijed čega je umrlo najmanje dvoje zatvorenika.

"Poslije ponoći, do samog jutra 21. novembra 2011., zatvorenike se izvodilo iz hangara, poredalo uz iskopanu jamu i likvidiralo. Pogubljeno je 260 ljudi, a 2006. godine su u masovnoj grobnici pronađeni posmrtni ostaci njih 194", rekao je tužilac. Na poljoprivrednom imanju Lovas i u Dalju, nastavio je tužilac, ubijeno je 35 ljudi.

U nastavku svoje uvodne riječi opisao je mučenja zarobljenika i u Borovokomercu, Erdutu i Lovasu, silovanja žena i izvođenja na lažne egzekucije te dolazak Hadžića na mjesto predsjednika tzv. RSK. Stringer tvrdi da je rezultat politike na čelu koje je bio Hadžić bilo etničko čišćenje područja cijele tzv. SAO Krajine.

"Najmanje 180.000 ljudi nesrpske nacionalnosti protjerano je s tog područja, od čega samo u Vukovaru 20.000 ljudi", rekao je.

Hadžića tužilaštvo tereti za niz ratnih zločina, kako za zločine protiv čovječnosti tako i zločine počinjene kršenjem ratnog prava i običaja. Optužen je za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistva, zatvaranje, mučenje i okrutno postupanje prema hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu u zatočeničkim objektima na poljoprivrednom dobru Ovčara, vukovarskom Veleprometu, u Erdutu, Dalju i Borovu Selu, kao i u Srbiji, na poljoprivrednim dobrima u selima Stajićevo i Begejci, kasarni JNA u Zrenjaninu i vojnim zatvorima u Šidu i Sremskoj Mitrovici.

Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva kao i za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji. Svi navedeni zločini spadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja.

Hadžić odgovara i kao član udruženog zločinačkog poduhvata pod vodstvom Slobodana Miloševića, koji je imao za cilj "trajno ukloniti Hrvate i druge nesrbe iz velikog dijela Hrvatske" kako bi ta područja postala "dio nove države pod srpskom dominacijom".

Suđenje Hadžiću počelo je 21 godinu nakon što su se dogodili zločini opisani u optužnici. Prva optužnica protiv Hadžića podignuta je u junu 2004. godine, prva izmijenjena optužnica u julu 2011., a druga izmijenjena optužnica u martu 2012. godine. Od podizanja prve optužnice Hadžić se nalazio u bijegu, a nakon što je u julu 2011. uhapšen na Fruškoj gori, prebačen je na Haški sud.

Jednom od ključnih figura srpske pobune u Hrvatskoj Hadžić postaje na krvavi Uskrs 1991. napadom, zajedno s Arkanom i kninskom milicijom, na hrvatsku policiju na Plitvicama, kada pogiba Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata. Iako su bili uhapšeni, vlasti u Zagrebu Hadžića, Arkana i ostale puštaju na slobodu, da bi kasnije u odsutnosti bio osuđen na 20 godina zatvora.

Hadžić je posljednji od 162 optužena kojima se sudi pred tim ICTY-jem.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: