List navodi da je došao do spremnog finalnog teksta rezolucije koji bi trebao dobiti široku političku podršku u Skupštini Srbije, što znači da će sam tekst rezolucije biti kompromisno rješenje. To znači da će zadovoljiti one koji dešavanja u Srebrenici posmatraju kao "zločin" ali i one koji ga označavaju kao "genocid".
U preambuli rezolucije, navodi Blic, podsjeća se da su u julu 1995. godine izvršeni "teški zločini nad Bošnjacima u Srebrenici, koji su obuhvatali masovna ubistva muškaraca i protjerivanje žena, djece i starih, i koji su prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju okvalifikovani kao zločin genocida".
U deklaraciji se poziva na presudu MSP od 26. februara 2007, na međunarodno pravo, principe nezastarijevanja zločina, pravde i tolerancije i ističe da "Narodna skupština najoštrije osuđuje zločin nad Bošnjacima u Srebrenici i izražava gnušanje nad varvarskim zvjerstvima“.
U drugoj tački Rezolucije odaje se "najdublje saučešće porodicama žrtava i počast žrtvama zločina“, i navodi da "Skupština podržava mjere kažnjavanja svih odgovornih“, te da pruža punu podršku procesuiranju ratnih zločina i naglašava riješenost da se pred Haškim tribunalom nađe bjegunac Ratko Mladić.
U poslednjoj petoj tački deklaracije stoji i da "Narodna skupština najoštrije osuđuje sve pokušaje negiranja i relativizovanja zločina u Srebrenici, kao i pokušaje stvaranja atmosfere nekažnjivosti i zaborava u odnosu na ove zločine“.
Izvor Blica tvrdi da je, prema njegovim saznanjima, i drugi tekst rezolucije, na kojem se još radi, na "istom tragu", te da je teško zamisliti da deklaracija o Srebrenici može biti usvojena bez pozivanja na presudu Međunarodnog suda pravde.