Regija
0

Ispijanje kafe na bosanski način u Sloveniji je dio jugonaslijeđa

FENA
Bosanska kafa
Bosanska kafa
Slovenci imaju stoljetnu tradiciju uživanja kafe, ali su običaj da je piju polako i uz to razgovaraju prihvatili tek u 20. stoljeću, tvrdi dr. Božidar Jezernik, redovni profesor za etnologiju Balkana i kulturnu antropologiju na univerzitetu u Ljubljani.

O tome Jezernik govori i u svojoj najnovijoj knjizi, raskošnoj kultorološkoj monografiji "Čarobni napitak", kojom opisuje pobjedonosni pohod kafe na sve kontinente, od Jemena, Etiopije i Osmanskoga carstva, do Balkana, zapadne Europe, južne i sjeverne Amerike.

"Kulturni obrazac po kojem je polagano ispijanje kafe obred uz koji se sjedi, razgovara ili čita u Sloveniji je dio jugoslovenskog naslijeđa", rekao je Jezernik u razgovoru za ljubljansko "Delo" predstavljajući svoj najnoviji rad, ali je upozorio da u "turbokapitalizmu" za takvu kulturu polaganog ispijanja kafe ima sve manje vremena pa je danas u Sloveniji prakticiraju samo neke društvene grupe poput studenata koji imaju više vremena.

Prve dokumentirane zapise da se na području današnje Slovenije pilo kafu Jezernik datira u 17. stoljeće kada taj napitak, u svom djelu "Slava vojvodine Kranjske", spominje Johann Vajkard Valvasor, ljubljanski polihistor, prijatelj i saradnik svog hrvatskog savremenika Pavla Rittera Vitezovića. Stari su Slovenci, prema Valvasoru, kafu pili iz lonaca i važila je za žensko piće, dok su muškarci uglavnom pili vino.

Kafa je, međutim, u historiji Slovenaca, tvrdi Jezernik, odigrala veliku političku ulogu. Najprije u 19. stoljeću, kada su se u Ljubljani po ugledu na Beč počele osnivati kafane u kojima se okupljao novi i nacionalno osvješteni građanski sloj, a onda i u vrijeme dviju Jugoslavija, kad su je i Slovenci počeli piti polagano, raspravljajući dok je piju o političkim i drugim aktuelnostima.

Jezernik navodi da strahuje da će dugu evropsku tradiciju uživanja kafe u Evropi uništiti globalizacija, naprimjer američki lanac Starbucks, koji već osvaja susjednu Austriju pa bi uskoro mogao i Sloveniju koja brzo prihvaća novitete iz svijeta ili okruženja.

Po njegovim se riječima još prije 40 godina u Ljubljani najviše pila turska kafa, kuhana na bosanski način u džezvi, nakon toga prevladao je talijanski espresso pa ne bi bilo čudno da Slovenci kroz koju godinu prihvate i Starbucksov standard ispijanja kafe američkog okusa iz velikih šalica. Jezernik ističe da mu smeta to što u Ljubljani postoje "internet caffei" u kojima se uopće ne može naručiti kafa.