Evropa
0

Godišnji prihod od narkotika dvije milijarde dolara

SRNA
Albanci sa Kosova i Metohije na evropskom kontinentu drže više od 80 odsto trgovine heroinom, a njihovi dileri koji se nalaze u najmanje polovini evropskih država, mjesečno prokrijumčare od četiri do šest tona heroina, čija je godišnja vrijednost dvije milijarde dolara.

U "Bijeloj knjizi organizovanog kriminala" koju je sačinio MUP Srbije, a koja je u posjedu "Glasa Srpske", navodi se da profiti albanskih narko-grupa dostižu milijardu dolara, pri čemu promet na Kosovu i Metohiji donosi od 125 do 150 miliona dolara.

Američka agencija za borbu protiv droge (DEA) označila je Albance sa Kosova i Metohije kao druge po važnosti krijumčare narkotika na svjetskom tržištu, dok su američki stručnjaci za borbu protiv ove vrste kriminala ranije upozoravali da bi, za samo nekoliko godina, ove kriminalne grupe mogle da preuzmu 25 do 40 odsto američkog heroinskog tržišta. 

Od ukupne količine droge koja stiže na svjetsko tržište, čak 65 odsto prelazi preko teritorije Kosova i Metohije, dok se na evropskom tržištu 90 odsto heroina prokrijumčari preko ovog područja, piše banjalučki dnevnik.

Predstavnici italijanske policije navode da je albanska mafija u toj zemlji uspjela da potisne turske trgovce drogom i da postane partner nekoliko italijanskih mafijaških organizacija, a prema informacijama srpske policije, sjedište aktivnosti albanskih mafijaša u Italiji je u Kalabriji, dok im je Milano najvažniji "poslovni" centar. 

Do početka oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije, najveći dio evropskog tržišta i manjim dijelom, tržišta SAD snabdijevan je narkoticima krijumčarenim takozvanom Balkanskom rutom, koja je vodila i preko republika bivše Jugoslavije (Srbija, Hrvatska, BiH, Slovenija) i dalje prema zapadnoj Evropi.  

Izbijanjem sukoba na ovom području, stvorene su dvije nove, alternativne rute, od kojih južna ide od Turske, preko Bugarske, Makedonije, Kosova i Metohije i Albanije, do Italije, a druga sjeverna ruta ide od Turske, preko Bugarske, Rumunije i Mađarske, do Češke, Slovačke i zapadnoevropskih zemalja.  
Zaustavljanjem sukoba aktivirana je stara "Balkanska ruta" a jedan njen krak vodi od Kosova i Metohije preko Crne Gore, BiH, Hrvatske, Austrije i dalje prema Evropi.

Ovakvom stanju doprinijelo je odsustvo snažnih državnih institucija (policije i pravosuđa), pravni vakuum nastao u periodu od dolaska međunarodnih snaga do uspostavljanja nove zakonske regulative Unmik administracije, kao i poroznost granica, nepristupačni tereni i siromašna ekonomija, što sveukupno teritoriju Kosova i Metohije čini idealnom oblašću za trgovinu drogom.