Upitan da objasni svoje tvrdnje o neiskrenoj ulozi srbijanskih dužnosnika u događajima u BiH, Mesić je ustvrdio je kako službeni Beograd kaže da prihvaća sve što se dogovore tri naroda u BiH, ali predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik ne pristaje ni na kakav dogovor.
"Službeni Beograd se izjasnio za cjelovitu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, ali Dodik traži izdvajanje Republike Srpske i ne pristaje na cjelovitu BiH. Milorad Dodik ne smatra BiH konstantom, nego konstantom smatra Republiku Srpsku, kao što ne smatra Sarajevo glavnim gradom", dodao je Mesić.
Po njegovoj ocjeni, Dodiku bi odgovaralo stvaranje trećeg (hrvatskog) entiteta u BiH, kako bi do kraja marginalizirao Hrvate u nekom malom entitetu.
"Stvarno je paradoksalno da se na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu sudi vođama bosanskih Srba za zločine i za stvaranje Republike Srpske koja je, nemojmo zaboraviti, stvorena etničkim čišćenjem, a da u isto vrijeme Dodik nastavlja njihovu politiku u Republici Srpskoj" rekao je Mesić.
Prema riječima hrvatskoga predsjednika, međunarodna je zajednica dužna preko svojih predstavnika zaustaviti svakoga tko vodi politiku koja razbija BiH.
BiH, kako je rekao, mora ostati jedinstvena, radi "naše regije", ali i radi Europe i u tom smislu nitko nema šanse izdvojiti dio BiH.
Mogućnost da se izdvoji neki dio iz BiH, po Mesićevim riječima, iluzija je koja stvara nesigurnost u toj državi i udaljava je od euroatlantskih integracija.
Na pitanje kolika je odgovornost člana predsjedništva BiH Harisa Silajdžića za nastanak trenutačne krize u BiH, Mesić je kazao da mu je teško za nekoga utvrđivati konkretnu odgovornost, pa i za Harisa Silajdžića, te podsjetio da se Silajdžić uvijek izjašnjavao za cjelovitu BiH.
"Od 1990. godine zalažem se za cjelovitu BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda imati ravnopravan položaj i kao doživotni bivši predsjednik RH nastavit ću se za to zalagati", rekao je Mesić, upitan što će on učiniti kako bi pridonio rješenju krize u BiH.
Govoreći o Dodikovoj kritici da zanemaruje pitanje Srba izbjeglih iz Hrvatske, Mesić je podsjetio da se uvijek zalagao za povratak hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Hrvatsku, jer je to i njezin interes.
"Mi pozivamo sve naše građane da se vrate i iz Republike Srbije i iz Republike Srpske. Pritom, Hrvatska sukladno svojem ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina jamči visok stupanj prava Srbima u Hrvatskoj. Nemojmo zaboraviti da je do sada Hrvatska obnovila više od 145 tisuća kuća i stanova iz državnog proračuna, te da je u lipnju 2008. donijela akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava onih koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku", dodao je.
Na pitanje što smatra svojim najvećim uspjehom u proteklom razdoblju, obzirom da mu u siječnju ističe drugi predsjednički mandat, Mesić je kazao kako je od dva strateška cilja Hrvatske - ulaska u NATO i u EU, prvi ostvaren, te da se nakon potpisivanja sporazuma sa Slovenijom, kao i završetka potpisivanja Lisabonskog sporazuma, doista može reći da je Hrvatska na pragu ulaska u EU.
"Hrvatska upravo završava i dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN, a izbor naše zemlje u Vijeće sigurnosti bila je potvrda Hrvatske u međunarodnoj zajednici. U zadnjih 10 godina uspjeli smo od Hrvatske stvoriti pravnu državu u kojoj vrijede europski standardi na svakom području. Profesionalizirali smo vojsku, policiju i sigurnosno-obavještajne službe. Još nam predstoji dovršavanje reformi na području pravosuđa i javne uprave da bismo ispunili sve uvjete za ulazak u EU", dodao je.
Upitan što je propustio učiniti, Mesić je kazao da mu je žao što neće dočekati ulazak Hrvatske u EU kao njen predsjednik.
