Analitičari: Zahlađenje odnosa između Beograda i Zagreba loše je za cijeli region
Kako je navela predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko, odnosi u regionu su vrlo fragilni te svaki "incident ili slučaj poput Šešeljevog otvaraju pitanja prošlosti na kojima se generiše nacionalizam na svim stranama“.
Prema njenom mišljenju, to predstavlja problem za odnose u čitavom regionu jer je, kako kaže, "nedopustivo da su poslije 25 godina od kada je rat počeo, odnosi u regionu na istom nivou“.
Otkazivanje Milanovićebe posete je pogrešno
Biserko je rekla da su Francuska i Njemačka posle 25 godina već bile "itekako poodmakle u mjerama povjerenja“, ali da nažalost, na prostoru bivše Jugoslavije još uvijek nije dekontaminiran javni i medijski prostor od propagandnih matrica te da se "stereotipi obnove za dan ili dva i stalno izgleda kao da smo u nekom ratnom stanju“.
"Mislim da je Hrvatska možda pogriješila što je otkazala posjetu premijera Zorana Milanovića, čini mi se da je to sve u funkciji predsjedničkih izbora koji su u toku i da je to podilaženje desnici, koja svugdje raste, u čitavom regionu, naravno i Evropi, ali ja sam zabrinuta zbog regiona jer se ne odmiče od te paradigme. Izgleda da niko nije sposoban da iskorači iz te nacionalističke matrice, gleda u budućnost i traži neku novu paradigmu za vlastitu situaciju i odnose u regionu“, rekla je Sonja Biserko u izjavi za Anadoliju.
Na pitanje šta je to što su vlasti u Srbiji mogle ili bi trebalo da učine kako bi se odnosi poboljšali, Biserko je navela da su "generalno sve vlasti u Srbiji“ napravile grešku jer nisu napravile distancu od "ratnog programa Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja kao glavnog glasnogovornika te politike“.
"To je veliki problem za samu Srbiju, unutar nje same, zato što izgleda kao da se to normalizovalo, a nije dobro ni za njene odnose sa regionom, koji su svakog dana na testu i na probi i svaki čas mi imamo neku situaciju koja podsjeća na nešto što se dešavalo devedesetih“, navela je Biserko.
Navodeći da smatra da bi Evropska unija trebalo da donese jednu univerzalnu rezoluciju, deklaraciju, kojom bi bio određen "prag preko kojeg nijedna zemlja u regionu ne smije da pređe“, kako bi ostavili ratno naslijeđe i prošlost iza sebe, Biserko je navela: "Vrlo je važno da se u regionu na pravi način razgovara o onome što se desilo, da se karakteriše taj rat i da te interpretacije rata dođu do neke tačke konsenzusa, koje bi omogućile izgradnju povjerenja u regionu.“
Analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka Predrag Simić istakao je da se nažalost mora konstatovati da zahlađenje odnosa između Zagreba i Beograda zapravo dostiže svoj vrhunac sa izjavama hrvatskog ministra pravde da će Hrvatska pokrenuti niz zahtjeva i uslova na putu Srbije ka EU, rezolucijom koju je predložila Hrvatska u Evropskom parlamentu povodom Vojislava Šešelja i odbijanjem hrvatskih vazduhoplovnih vlasti da omoguće Air Serbiji neograničeno poslovanje u Hrvatskoj.
"Praktično, to je velika promjena u odnosu na vrijeme od prije tri, četiri godine kada su Srbija i Hrvatska imale zabilježen jedan izuzetan uspon svih odnosa i svi se sjećamo tadašnjih neformalnih i formalnih susreta tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i hrvatskog predsjednika Ive Josipovića“, rekao je Simić za Anadoliju.
Pogoršanje odnosa uslovljeno unutrašnjom klimom
Prema njegovom mišljenju, novo pogoršanje odnosa je uslovljeno političkim prilikama u samoj Hrvatskoj i Srbiji, naročito predizbornom atmosferom koja vlada uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj te da se "boji da ni samo održavanje izbora krajem decembra neće naglo popraviti te odnose“.
"Prema tome, čini mi se da Beogradu i Zagrebu predstoji jedan dugi put da svoje odnose normalizuju, ne samo u interesu Srbije i Hrvatske, nego i u interesu cijelog regiona, naročito Bosne i Hercegovine koja je u velikoj mjeri podložna i uticaju dobrih ili loših odnosa između Beograda i Zagreba“, naveo je Simić.
Ističući da ovo nije dobrodošao razvoj događaja na Balkanu te da predstavlja upozorenje da se odnosima u susjedstvu mora posvetiti mnogo veća pažnja nego što je to bio slučaj u posljednjim godinama, Simić je naglasio: "U ovom trenutku inicijativa je na strani Hrvatske. Srbijanske vlasti nisu napravile previše poteza koji su negativni, za razliku od recimo Zagreba, koji je ograničio djelovanje Air Serbia na hrvatskom tržištu. Srbija do sada takve ograde nije postavila hrvatskim firmama. Međutim, određeni problem je nastao maja 2012. kada je došlo do promjene na čelu vlasti u Srbiji, što je Hrvatsku alarmiralo i odnosi su bili dosta zahlađeni. Povratak Šešelja, bez obzira što nema nekog uticaja u Srbiji, je još više tu situaciju zaoštrio.“
Sve nas ista ljubav spaja: Na Crvenoj noći stotine ljudi zaljubljenih u Velež
