{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Vladin i nevladin sektor u BiH se međusobno ne razumiju i ne slušaju

20.6.2013. u 14:18
0
9
Vladin i nevladin sektor u BiH se međusobno ne razumiju i ne slušaju
0
Najveći problem vladinog i nevladinog sektora u BiH je što nemaju međusobne komunikacije ili bar nemaju dovoljno dobru komunikaciju, pa tako ne mogu ni ostvariti dobru saradnju koja bi bila u interesu svih građana.
Ocjena je ovo nekih od učesnika današnje konferencije organizirane u Sarajevu pod nazivom "Jačanje kapaciteta institucija vlasti za dijalog s organizacijama civilnog društva (CBGI)". Na konferenciji učestvuju predstavnici vladinog i nevladinog sektora u BiH, te gosti iz zemalja okruženja. Glavni cilj konferencije je da se razmotre mogućnosti unapređenje dijaloga vladinih institucija i organizacija civilnog društva u BiH, čime bi i sami građani dobrim dijelom učestvovali u mnogim odlukama, u kreiranju zakonskih rješenja i slično.

"Najveća greška u BiH je što se razvoj civilnog društva i vladinog sektora odvija na dva paralelna kolosijeka. Ova konferencija bi također trebala pokazati u kojem pravcu i kako se treba odvijati komunikacija između vladinog i nevladinog sektora. U BiH je u ovom slučaju glavni problem nedostatak volje za slušanjem. Možda je to i dio našeg mentaliteta, ali moramo naučiti da slušamo i uvažavamo drugog i drugačijeg", kaže Željana Zovko, savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Još jedan zaostatak za regijom i Evropom



Goran Žeravčić, voditelj CBGI projektnog tima, je naglasio da su na konferenciju pozvani i predstavnici zemalja regije kako bi se i s njima razmijenila iskustva o tome kako vlade i državne institucije mogu najbolje komunicirati sa nevladinim sektorom i pronalaziti dobra rješenja u interesu građana.

"U odnosu na Evropu i zemlje regije mi smo još uvijek veoma daleko u ovom pogledu. Civilno društvo u BiH još uvijek nema onu ulogu koja mu po prirodi stvari pripada u dijalogu sa institucijama vlasti. Krivica za to leži na obje strane, jedan sektor ne razumije drugi, imaju predrasude prema onom drugom... EU je sa IPA fondovima odlučila podržati proces izgradnje institucionalnih mehanizama saradnje vladinog i nevladinog sektora. Bez tih mehanizama koji će opstati kao struktura, bez obzira na to koja je politička opcija na vlasti, sve skupa neće funkcionirati, to jeste preduvijet uključivanja građana u proces donošenja odluka koje se tiču života svih nas. Sada su ovi projekti u početnoj fazi u BiH", kazao je novinarima Džemal Hodžić, program menadžer u Delegaciji EU u BiH. On dodaje da je EU za ovaj projekt izdvojila milion eura i kroz dvije godine je cilj da se izvrši obuka službenika u četiri vlade, na nivou države, entiteta i Distrikta Brčko.

Hodžić smatra da su dešavanja ispred Parlamentarne skupštine BiH, kada se protestovalo zbog nepostojanja zakona o JMB i kada su parlamentarci bili zatvoreni u zgradi, upravo nedostatak komunikacije između njih i građana.

"Sama činjenica jednog takvog događaja je također pokazatelj da građanska svijest i djeluje u tom smjeru iskazivanja želje za dijalogom kako bi se našla rješenja", kazao je Hodžić.

U BiH je registrirano više od 12.000 nevladinih organizacija, ali većina njih je aktivna i ne umije ni učestvovati u razgovoru sa vladama.

Vlast mora biti otvorenija prema nevladinom sektoru



Jasenko Muharemagić, predstavnik Vlade FBiH na današnjoj konferenciji, kaže da Vlada FBiH ima korektnu saradnju sa nevladinim organizacijama, a posebno se to vidjelo na izradi seta zakona u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

"Na izradi tih rješenja smo ostvarili najveći stepen saradnje tako da smo direktno uključili nevladin sektor u radne grupe koje su pisale tekst zakona", kazao je Muharemagić i dodao da nevladine organizacije, kao i vlade, moraju imati odgovornost i uključiti se što više u kreiranje politika u svom domenu.

Ivana Ćirković, direktorica Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Srbije, kaže da je u toj zemlji dijalog između vladinog i nevladinog sektora uznapredovao.

"Doduše, ima institucija koje tradicionalno bolje rade sa civilnim društvom i uključuju ih već u fazi promišljanja donošenja nekih odluka, a de ne pričam kasnije u segmentu finansiranja. Međutim, ima onih ministarstava sa kojima se i dalje borimo, i nije pitanje toga da li oni hoće ili neće, već oni kao donosioci odluka ne smatraju organizacije civilnog društva relevantnim. Osim naravno onih sa kojima tradicionalno sarađuju. Što se mene tiče nama je sporan nivo općina i sa njima moramo još puno raditi, jer to je prvo mjesto gdje se građani uključuju u procese donošenja odluka", kazala je Ćirković.

Na konferenciji je rečeno da vlast mora biti otvorenija prema NVO, a radi postizanja standarda koje podrazumijeva evropski put BiH i koji korespondiraju s načelima Lisabonskog ugovora kojim je inaugurirana tzv. "participativna demokratija" kao jedna od temeljnih ustavnih vrijednosti na kojima počiva EU.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: