{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mogu li lažni azilanti ugroziti bezvizni režim za građane BiH

16.4.2014. u 20:30
52
83
Mogu li lažni azilanti ugroziti bezvizni režim za građane BiH
52
Mogu li lažni azilanti ugroziti bezvizni režim za građane BiH
Hiljade osoba iz zemalja Bliskog istoka zahvaćene ratom svakog mjeseca traže azile u zemljama Evropske unije. Iako su zahtjevi ovih osoba opravdani, u isto vrijeme postoje i oni čiji zahtjevi se u startu dobiju kao neosnovani. Uglavnom, te osobe dolaze i zemalja bivše Jugoslavije, tačnije iz Srbije, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Prošle godine oko 50 hiljada osoba sa zapadnog Balkana tražilo je azil u EU. Već u samom startu njihovi zahtjevi za utočištem u nekoj evropskoj zemlji odbijeni. Zbog ovakvog ponašanja, sve češće se spominje ponovno uvođenje viza što bi itekako naštetilo osobama koje u zemlje Evropske unije odlaze u posjeti prijateljima, rođacima ili kao turisti.

Iz Centra za evropsku stabilnost u nekoliko navrata do sada su upozoravali da scenario ponovnog uvođenja viza za Bosance i Hercegovce nije prihvatljiva opcija i da se problem lažnih azilanata mora rješavati zakonski.

"Stupanje na snagu mehanizma za suspenziju bezviznog režima, koje se dogodilo u januaru, u praksi znači da postoji mogućnost privremenog ponovnog uvođenja viza u periodu od pola godine, a mehanizam bi bio aktiviran samo pod posebnim okolnostima koje bi jednu ili više država EU dovele u vanrednu situaciju koju ne bi mogle same da riješe. Drugim riječima, o mogućnosti ponovnog uvođenja viza bi se razmišljalo u slučaju da dođe do znatnog i naglog porasta doseljenika koji zloupotrebljavaju bezvizni režim, povećanja broja neosnovanih molbi za azil i nepoštovanja ugovora o readmisiji", kaže za Klix.ba Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom parlamentu.

Naša sagovornica dodaje da takozvani "lažni azilanti" u teoriji predstavljaju prijetnju bezviznom režimu BiH i ostalim državama u regionu.

"Iako me brine porast neosnovanih molbi za azil državljana BiH, ja želim da verujem da mehanizam za suspenziju neće biti upotrijebljen u praksi", poručuje Fajon.

Ona je zabrinuta zbog činjenice da je broj lažnih azilanata znatno veći u posljednjih godinu dana i da se taj broj na primjeru BiH praktično udvostručio u protekloj godini.

"Dugoročno gledano, to nije dobar znak. Međutim, posljednji izvještaj je pokazao da se broj lažnih azilanata u februaru ove godine smanjio za 17 posto u odnosu na januar, što je dobra vijest. To je svakako ohrabrujuće i nadam se da će se trend nastaviti u tom smjeru. To bi poboljšalo klimu tako u Evropskom parlamentu, kao i u drugim institucijama EU. Zapravo, trebalo bi učiniti sve što je moguće da se ovaj trend nastavi i da se broj lažnih azilanata smanji", kategorična je Fajon.

Na naš upit kako dugorošno riješiti ovaj problem, Fajon odgovara da u tome itekako mogu doprinijeti vlasti u državama iz kojih azilanti potiču.

"Apelujem da se nastave kampanje o informisanju građana o postupku dobijanja azila, o mogućnostima koje pruža bezvizni režim i o dugoročnim problemima koji nastanu uslijed velikog broja lažnih azilanata. Ne smijemo zaboraviti i na efikasniju integraciju pripadnika nacionalnih manjina i Roma. Na drugoj strani, omogućavanje boljeg života građanima u državama balkanskog regiona svakako bi dovelo do smanjenja broja lažnih molbi za azil, jer državljani ne bi imali želju da napuštaju svoje zemlje. To naravno otvara neka druga pitanja i podrazumijeva pronalaženje rješenja za ekonomsku, socijalnu i političku krizu, u kojoj se BiH nalazi", kaže ona.

Pohvalila je potez Njemačke koja je usvojila odluku da balkanske države stavi na listu takozvanih sigurnih država porijekla, što će dovesti do kraćih postupaka za azil i kao posljedica toga do smanjenja broja lažnih azilanata.

"Sudeći po informacijama kojima raspolažem, nijedna država do sada nije zvanično zatražila aktiviranju mehanizma za suspenziju bezviznog režima. Ipak, prema mojim informacijama, neke vlade su nezvanično izrazile pokušaje da se ponovo uvedu vize za određene države iz regiona", kaže naša sagovornica.

Upravo je Fajon veliki borac za održavanje bezviznog režima za građane BiH i, kako kaže, iskreno se nada da neće doći do aktiviranja mehanizma kojim bi se suspendirao bezvizni režim.

"To bi bio jako loš signal za građane BiH, koji na putu evropskih integraciji žele da osjete upravo te najvidnije ugodnosti, među kojima se svakako nalazi i sloboda kretanja. To je osnovno ljudsko pravo i ne smijemo dozvoliti da se kao takvo ugrozi", kaže Fajon na kraju razgovora za Klix.ba.

Kako kaže Alexandra Stiglmayer iz ESI-ja, lažne zahtjeve za azil podnose oni koji nisu gonjeni ili izloženi opasnosti u svojim zemljama već osobe koje tokom obrade zahtjeva koriste besplatno stanovanje, hranu i zdravstvenu zaštitu u nekoj od zemalja EU.

Činjenica je da je prošle godine u Njemačkoj azil tražilo oko 34.000 osoba iz zemalja zapadnog Balkana. Tek njih 40 ostalo je da živi u toj zemlji na osnovu odobrenog azila.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: