Upoznali sa radovima
43

Vakufska direkcija demantovala premijera Uka: Arheološki park nije nikakva njegova ideja

F. H.
Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH uputila je demanti na izjavu premijera Vlade Kantona Sarajevo (KS) Nihada Uka, koji je na svom Facebook profilu najavio početak izgradnje Arheološkog parka koji se nalazi u centru Sarajeva, navodeći da se radi o njegovoj inicijativi.
"Premijer Uk u izjavi koju su prenijeli brojni mediji obmanuo je javnost iznoseći potpuno netačne informacije vezane za Arheološki park Kalin Hadži Alijine džamije“, saopćila je Vakufska direkcija, te navodi da ovim putem želi javnost informirati o stvarnim dešavanjima u vezi s realizacijom ovog, za Islamsku zajednicu, od velike važnosti projekta.

Vakufska direkcija podsjeća da je dugi niz godina, zajedno s drugim organima i institucijama Islamske zajednice, radila na zaštiti ovog lokaliteta, pa i onda kada su na tom mjestu planirali izgraditi Prešernov park, kao i razne druge zelene površine kako bi se u potpunosti sakrili ostaci džamije i mezarovi.

Stoga, nije Arheološki park Kalin Hadži Alijine džamije nikakva ideja premijera Uka, što se može provjeriti u ranije objavljenim tekstovima u kojima je Vakufska direkcija javnost detaljno upoznala s projektom i njegovim značajem.

Ovaj projekt se zbog svoje specifičnosti, ali i značaja, sastojao iz nekoliko faza. Njegova realizacija pokrenuta je 2017. godine provođenjem arheološkog istraživanja, u saradnji Vakufske direkcije i "Društva arheologa 1894“.

"Tada je otkriveno 40 kaburova, iako su nas nadležni uvjeravali da nema potrebe za novim arheološkim istraživanjima, jer su, navodno, u prvom istraživanju otkrivena četiri kabura i da je to sve što se nalazilo na tom lokalitetu, a da su ostali mezarovi ekshumirani. Bili smo uporni i na kraju dobili saglasnost za nova istraživanja. Tada se po prvi put mogla vidjeti sva devastacija koja je u prethodnom političkom sistemu urađena na ovom lokalitetu“, podsjeća se u saopćenju Vakufske direkcije.

Nakon toga, uz pomoć Općine Centar Sarajevo, Vakufska direkcija je sa Zavodom za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa KS potpisala ugovor o izradi, prvo idejnog, a onda glavnog projekta konzervacije ostataka džamije, mezarja i mekteba.

Sredstva za konzerviranje arheoloških ostataka koji su pronađeni na ovom lokalitetu 2018. godine obezbijedila je Turska agencija za međunarodnu saradnju i oordinaciju (TIKA), posredstvom Vakufske direkcije. TIKA je te godine obišla lokaciju i potvrdila spremnost za finansiranje konzervacije.

Nažalost, građevinska dozvola nije izdata sve do 2023. godine zbog odugovlačenja s davanjem dozvola za izmještanje kablova koji su postavljeni po lokalitetu harema, tako da TIKA nije mogla sve vrijeme držati sredstva obezbijeđenim.

Općina Centar i Vakufska direkcija održali su s predstavnicima BH Telecoma i Elektroprivrede BiH veliki broj sastanaka kako bi se izmjestili vodovi koji idu preko harema.

"Projekat koji premijer Uk pompozno najavljuje je, kao što se može zaključiti, zajednički projekat Vakufske direkcije i Općine Centar, a ovo je za nas druga faza projekta. Treća i konačna faza projekta bit će izgradnja džamije koje je bila na ovom lokalitetu, u formi i dimenzijama koje budu moguće, uzimajući u obzir da je dio temelja džamije sada ispod stambene zgrade“, navode iz Vakufske direkcije.

Još jednom podsjećaju da se borba za ovaj lokalitet vodi više od 20 godina i da su donekle iznenađujuće ovakve izjave premijera Vlade KS.

Vakufska direkcija zahvaljuje svima koji su doprinijeli i koji doprinose rješavanju ovog problema, te ističe da je ovaj projekat rezultat, uglavnom, upornosti Vakufske direkcije i Općine Centar, o čemu svjedoči i potpisani sporazum. Kalin hadži Alijina džamija ili Čejirdžik džamija stara je sarajevska džamija i na uglu ulica Branilaca Sarajeva i Kulovića stajala je od 1535. do 1947. godine. Njen osnivač i prvi mutevelija je bio sam Kalin hadži Alija.

Harem džamije je imao dva ulaza, a uz džamiju je napravljen i mekteb. U haremu se nalazila kamena česma s koritom, a tu su ukopani članovi poznatih sarajevskih porodica, te kćerka osnivača džamije i braća Kulović.

Džamija je porušena 1947. godine kada su socijalističke vlasti na tom lokalitetu izgradile park i stambenu zgradu (današnja lamela) u kojoj su bili smješteni činovnici i vojni oficiri. Poslije je park nazvan po slovenskom pjesniku Francu Prešernu.

Namjera Islamske zajednice bila je i ostaje da se vrati džamija čiji su temelji otkriveni, kao i svi popratni sadržaji.

"Vakufska direkcija će s posebnom pažnjom pratiti dalje aktivnosti na ovom lokalitetu i insistirati na projektu na koji su sve strane dale saglasnost, pa i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika“, poručili su u saopćenju.