Proces nominacije stećaka započeo je u Sarajevu u novembru 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Ovom nominacijom predviđen je upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Iz BiH su to Radimlja - Stolac, Biskup - Konjic, Kalufi - Nevesinje, Borak, Burati-Rogatica, Maculj - Novi Travnik, Dugo Polje - Jablanica, Gvozno -Kalinovik, Grebnice - Bunčići, Radmilovića Dubrava - Bileća, Bijača - LJubuški, Olovci - Kladanj, Mramor, Musići - Olovo, Stare kuće, Donje Breške - Tuzla, Kučarin - Donje Polje, Žilići - Goražde i Boljuni - Stolac.
To su i Umoljani - Trnovo u Federaciji BiH, Luburića polje - Sokolac, Potkuk, Bitunja - Berkovići i Mramorje, Buđ - Pale, Bečani - Šekovići, Mramor (Crkvina), Vrbica - Foča, Čengića bara - Kalinovik i Ravanjska Vrata - Kupres.
Iz Crne Gore su to Grčko groblje - Novakovići, Žugića bara - Novakovići i Grčko groblje - Šćepan Polje.
Iz Hrvatske: Velika i Mala Crljivica - Čista Velika i Dubravka - Sveta Barbara - Konavle.
Iz Srbije su to Mramorje - Perućac, Mramorje - Rastište i Grčko groblje - Hrta.
Šef Ureda UNESCO-a Siniša Šešum kazao je danas da su imali završni sastanak vezano za nominaciju stećaka za Listu svjetske baštine UNESCO-a što je zajednički projekat BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
"To je inicijativa koja je počela u okviru konferencije ministara kulture Jugoistočne Evrope i 2009. godine potpisano je pismo namjere što je u suštini ozvaničilo početak ovog projekta", pojasnio je Šešum.
Kako je kazao, četiri i po godine nakon početka projekta može se reći da je nominacijski dosje konačno završen te da će on u toku ove godine biti predan Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a.
"Jako puno toga je urađeno. 2015. godine ulazimo u nominacioni proces i nadamo se da ćemo 2016. godine imati rezultate", pojasnio je Šešum.
Predsjedavajući Komisije za nacionalne spomenike BiH Dubravko Lovrenović kazao je da je nakon 15 sastanaka koliko je održano u protekle četiri godine, rezultat završna verzija teksta nominacijskog dosjea.
"On zahtijeva još neke tehničke dorade koje smo danas dogovorili", pojasnio je Lovrenović.
Prema njegovim riječima, ono što stećke kandidira i u doglednoj budućnosti uvrštava na listu svjetske baštine je njihova univerzalna vrijednost.
"Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Uz sve ono što stećci jesu i što je prezentirano u našem nominacijskom dosjeu, također ostaju brojna pitanja šta stećci nisu bili", pojasnio je Lovrenović.
On je najavio i međunarodni simpozij o stećcima koji će biti održan u maju.
Predstavnik iz Ministarstva kulture Hrvatske Ivan Alduk kazao je da su nekoliko dana obilazili prostor gdje u Hrvatskoj nalaze stećke i izabrali su dvije zbog njihove sačuvanosti i autentičnosti prostora.
"Ima još lokaliteta, stećaka koji su možda zanimljiviji, ukrašeniji, međutim, oni se nalaze u okruženju koje se kroz posljednjih 500 godina promijenilo čime su možda i oni izgubili na svojoj originalnosti", pojasnio je Alduk.
Koordinator za izradu nominacionog dosijea Milica Martić iz Crne Gore kazala je da što se tiče njihovog učešća u projektu mogu reći da je on potpuno prihvaćen od strane svih relevantnih državnih ustanova te da su sa puno pažnje radili na svim nivoima.
Srđan Rudić iz Istorijskog instituta u Beogradu kazao je da svaki projekat u kome učestvuju četiri države, tim od nekoliko desetina stručnjaka je koristan.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
