{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


UNESCO: Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka

A
8.4.2014. u 16:12
16
16
UNESCO: Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka
16
Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije održanoj nakon sastanka radne grupe predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije na kojem je raspravljano o detaljima i procesu finalizacije dokumentacije povodom završetka nominacije stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Dubravko Lovrenović  (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Dubravko Lovrenović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Proces nominacije stećaka započeo je u Sarajevu u novembru 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Ovom nominacijom predviđen je upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

Iz BiH su to Radimlja - Stolac, Biskup - Konjic, Kalufi - Nevesinje, Borak, Burati-Rogatica, Maculj - Novi Travnik, Dugo Polje - Jablanica, Gvozno -Kalinovik, Grebnice - Bunčići, Radmilovića Dubrava - Bileća, Bijača - LJubuški, Olovci - Kladanj, Mramor, Musići - Olovo, Stare kuće, Donje Breške - Tuzla, Kučarin - Donje Polje, Žilići - Goražde i Boljuni - Stolac.

To su i Umoljani - Trnovo u Federaciji BiH, Luburića polje - Sokolac, Potkuk, Bitunja - Berkovići i Mramorje, Buđ - Pale, Bečani - Šekovići, Mramor (Crkvina), Vrbica - Foča, Čengića bara - Kalinovik i Ravanjska Vrata - Kupres.

Iz Crne Gore su to Grčko groblje - Novakovići, Žugića bara - Novakovići i Grčko groblje - Šćepan Polje.

Iz Hrvatske: Velika i Mala Crljivica - Čista Velika i Dubravka - Sveta Barbara - Konavle.

Iz Srbije su to Mramorje - Perućac, Mramorje - Rastište i Grčko groblje - Hrta. 

Srđan Rudić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Srđan Rudić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Šef Ureda UNESCO-a Siniša Šešum kazao je danas da su imali završni sastanak vezano za nominaciju stećaka za Listu svjetske baštine UNESCO-a što je zajednički projekat BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

"To je inicijativa koja je počela u okviru konferencije ministara kulture Jugoistočne Evrope i 2009. godine potpisano je pismo namjere što je u suštini ozvaničilo početak ovog projekta", pojasnio je Šešum.

Kako je kazao, četiri i po godine nakon početka projekta može se reći da je nominacijski dosje konačno završen te da će on u toku ove godine biti predan Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a.

"Jako puno toga je urađeno. 2015. godine ulazimo u nominacioni proces i nadamo se da ćemo 2016. godine imati rezultate", pojasnio je Šešum.

Predsjedavajući Komisije za nacionalne spomenike BiH Dubravko Lovrenović kazao je da je nakon 15 sastanaka koliko je održano u protekle četiri godine, rezultat završna verzija teksta nominacijskog dosjea.

"On zahtijeva još neke tehničke dorade koje smo danas dogovorili", pojasnio je Lovrenović.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Prema njegovim riječima, ono što stećke kandidira i u doglednoj budućnosti uvrštava na listu svjetske baštine je njihova univerzalna vrijednost.

"Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Uz sve ono što stećci jesu i što je prezentirano u našem nominacijskom dosjeu, također ostaju brojna pitanja šta stećci nisu bili", pojasnio je Lovrenović.

On je najavio i međunarodni simpozij o stećcima koji će biti održan u maju.

Predstavnik iz Ministarstva kulture Hrvatske Ivan Alduk kazao je da su nekoliko dana obilazili prostor gdje u Hrvatskoj nalaze stećke i izabrali su dvije zbog njihove sačuvanosti i autentičnosti prostora.

"Ima još lokaliteta, stećaka koji su možda zanimljiviji, ukrašeniji, međutim, oni se nalaze u okruženju koje se kroz posljednjih 500 godina promijenilo čime su možda i oni izgubili na svojoj originalnosti", pojasnio je Alduk.

Koordinator za izradu nominacionog dosijea Milica Martić iz Crne Gore kazala je da što se tiče njihovog učešća u projektu mogu reći da je on potpuno prihvaćen od strane svih relevantnih državnih ustanova te da su sa puno pažnje radili na svim nivoima.

Siniša Šešum (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Siniša Šešum (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Srđan Rudić iz Istorijskog instituta u Beogradu kazao je da svaki projekat u kome učestvuju četiri države, tim od nekoliko desetina stručnjaka je koristan.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: